Komentari
StoryEditor

Legitiman zahtjev za naplatu Hrvatske šume upropastile lošom odlukom

18. Prosinac 2023.
Javna tvrtka donijela je odluku o naplati potraživanja stočarima koji su se koristili šumskim zemljištem za napasanje stoke. Riječ je o pokušaju praktično prisilne naplate na temelju Vladine uredbe, ali, kako je zaključio Visoki upravni sud, HŠ je time sebi dao ovlasti na koje nema pravo

Nedavna odluka Visokoga upravnog suda (VUS) kojom je ukinuta odluka Hrvatskih šuma (HŠ) o pokretanju postupka prinudne naplate stočarima koji se koriste šumskim zemljištem za pašarenje svoje stoke pokazuje kako potezom pera netko sebi daje za pravo kažnjavati druge za koje smatra da su pogriješili. Neću ulaziti u to jesu li se stočari protupravno koristili šumskim zemljištem, ali ako jesu, to je trebalo utvrditi na sudu, a ne da HŠ uzima ulogu suda.

Stvar je u tome da tom odlukom HŠ želi naplatiti korištenje šumskog zemljišta unazad nekoliko godina (ovisno kad su stočari počeli pašarenje), što je sasvim legitimno, ali pitanje je načina na koji se to radi. Kako stoji u VUS-ovoj presudi, podnositelji zahtjeva (stočari) tražili su da se ocijeni je li ta odluka u skladu sa Zakonom o šumama, Uredbom o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH te Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta te ostalim mjerodavnim podzakonskim aktima. Smatraju da je Zakonom o šumama (čl. 59.) propisano da se šumska zemljišta u državnom vlasništvu kojima gospodari javni šumoposjednik (Hrvatske šume), a koja nisu privedena namjeni, mogu davati u zakup. Stavkom 8. tog članka propisano je da mjerila za davanje u zakup šumskog zemljišta, dokumentaciju potrebnu za javni poziv, vrijeme trajanja zakupa i kriterije za raskid ugovora o zakupu Vlada propisuje uredbom, što je i učinila.

Izjava kao temelj odluke

U čl. 4., st. 5. Uredbe propisano je da se šumsko zemljište može u svrhu pašarenja dati u zakup ili kratkoročni zakup samo osobi koja je upisana u upisnik poljoprivrednika te koja je vlasnik ili posjednik stoke. Upravo na temelju te uredbe HŠ je donio Odluku o pokretanju postupka prinudne naplate s osnove korištenja šumskog zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu bez valjane pravne osnove. I to za cjelokupno razdoblje korištenja tog zemljišta, prijašnjeg protupravnog prisvajanja i drugih protupravnih radnji.

Stočari pak smatraju da HŠ nije ovlašten donijeti odluku o pokretanju postupka prinudne naplate, a ni provoditi postupak prinudne naplate koji pretpostavlja utvrđivanje tko se koristio šumskim zemljištem bez pravne osnove, u kojem razdoblju, tko je protupravno prisvajao to zemljište i činio druge protupravne radnje.

Prema njima, HŠ nema pravnu osnovu za donošenje takve odluke, odnosno nije im jasno na temelju čega je ta državna tvrtka odredila njihovu retroaktivnu obvezu, ponašajući se kao neko javnopravno tijelo. To mu čak ni Vladinom uredbom nije omogućeno. VUS je utvrdio da je navedena odluka donesena na temelju članka 21. dokumenta naziva ‘Izjava o ustroju Hrvatskih šuma d.o.o.‘. Ta je ‘Izjava‘ u vezi s člankom 4., stavkom 5. Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u državnom vlasništvu.

Posebno pitanje

Da podsjetim, Uredba u tom dijelu propisuje da se šumsko zemljište može u svrhu pašarenja dati u zakup ili kratkoročni zakup samo osobi koja je upisana u upisnik poljoprivrednika te koja je vlasnik ili posjednik stoke. Ali ne govori ništa o naplati korištenja zemljišta za proteklo razdoblje, a pogotovo ne daje ovlasti HŠ-u da odlučuje o prisilnoj naplati. Prema ocjeni VUS-a, navedena odredba Uredbe nije valjana pravna osnova za donošenje osporene Odluke, pa ju je i poništio.

Dakle, nije sporno što je HŠ želio naplatiti korištenje šumskog zemljišta, no postavio se po onoj ‘kadija te tuži, kadija ti sudi‘. Ako HŠ smatra da ima potraživanja prema stočarima, trebao je tražiti da mu plate dug, a ako ne žele, onda je adresa bila sud, tj. tužba. A kako se pak dogodilo da su se stočari bez naknade koristili šumskim zemljištem za ispašu svoje stoke, posebno je pitanje. Ali rješavati to mimo propisa nije rješenje.

 

POST SCRIPTUM

Stočari u svom zahtjevu za ocjenu zakonitosti HŠ-ove odluke ističu da su ušli u projekt stočarstva za koji je država odredila uvjete na temelju kojih su oni dosljedno postupali, a što je sve bilo poznato i HŠ-u. Ističu da je upravo činjenica upisa u javni registar uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD), koji vodi i kontrolira javnopravno tijelo, predstavljala pravnu osnovu na temelju koje se stočari uredno koriste tim zemljištima. No odlukom HŠ-a, ističu stočari, od korisnika s pravnom osnovom odjednom, potezom pera, postali su korisnici bez pravne osnove. Takvo što, naglašavaju, nije bilo predvidivo u vrijeme kad su ulazili u projekte s tim zemljištima, a koja je država samoinicijativno davala samo da bi ostvarila uvjet za EU projekt potpore u poljoprivredi.

28. veljača 2024 07:37