Mala ratna igra dronovima za Zapad je završila

Među mnogim analizama i još brojnijim katastrofičnim naklapanjima o tome što znače ruski dronovi poslani na(d) Poljsku priklonila bih se procjeni i preporukama američkoga generala Davida Petraeusa, bivšeg šefa CIA-e. Prema njegovu mišljenju, riječ je o ruskoj provokaciji čiji je cilj bio provjeriti brzinu i spremnost NATO-ove reakcije. Zato je i nepreciznost bila – ciljana, a dronovi 'lažnjaci' bez oružja. NATO-ovu reakciju (borbeni zrakoplovi i ojačana protuzračna obrana na istočnim granicama Saveza) ocijenio je primjerenom, ali i vrlo poučnom za budućnost ratovanja. Naime, NATO upotrebljava skupe zrakoplove i protuzračnu obranu da bi eliminirao jeftine ruske dronove, k tome 'lažnjake'.

Glavna Petraeusova poruka dolazi na kraju: o budućnosti ratovanja NATO-ovi saveznici trebali bi učiti od Ukrajine, koja je dronovima u ratu s Rusijom učinila čuda. Ja bih dodala: ne bi me iznenadilo da je general Petraeus, koji je nakon državne službe novi angažman pronašao u krupnome međunarodnom biznisu, u jednome od najvećih američkih investicijskih fondova, već aktivno uključen u taj posao budućnosti vojne industrije. Zapravo, iznenadilo bi me da još nije 'unutra'. S tim europskim suočavanjem s ruskom opasnošću, mobilizacijom i poukom taj je mali rat za zapadnu stranu završen.

Informacijski rat

Ratna igra dronovima ima i istočnu stranu. Ruski predsjednik Putin njome je pokazao mišiće, barem u očima svoje javnosti; pokazao je da je spreman zaratiti čak i s NATO-om. Doduše, kako je on ipak u ozbiljnijemu mirovnom procesu s američkim predsjednkom Trumpom, ratničku je poruku povjerio Dmitriju Medvedevu, svomu vjernomu 'medi' zaduženom za oštre antizapadne poruke.