Poslovna zajednica pozdravila je odlučniji drugi paket Vladinih mjera za ublažavanje posljedica koronakrize na gospodarstvo. No sad se suočava sa spoznajom da ni država nije svemoćna. Treba se uhvatiti ukoštac s izazovima recesije
Prošlo je tjedan dana otkako je hrvatska Vlada objavila drugi paket mjera za ublažavanje posljedica koronakrize u gospodarstvu. Možda baš i zbog ocjena (i u 'Ekonomalijama') da ministar financija teško može istodobno biti i potpredsjednik za gospodarstvo, Zdravko Marić pokazao je da smo ga ipak podcijenili.
Paket koji je ponuđen, a sadrži oprost davanja na plaće u nekim situacijama te naplatu PDV-a tek po naplaćenim računima, veliki je iskorak. Marić je dobio mnogo pohvala, ali jasno mu je da ga nakon takve trenutačne popularnosti čeka samotan posao zatrpavanja intervencijske rupe od 15 posto visine ukupnog BDP-a.
Nakon travanjskog paketa mjera, za poslovnu zajednicu moguće je iščitati dobru i lošu vijest. Dobra je da se pokazuje kako, istina sa zakašnjenjem, hrvatska Vlada ima i u ekonomskom dijelu ekipu koja može pomoći gospodarstvu. Loša je vijest da i takav tim, čak da donese još mjera, nije svemoguć. Država nije svemoguća u ovoj neizvjesnoj situaciji. A pogotovo kad se i dalje ne usudi žešće dirnuti u javnu potrošnju.
Treća faza
Zato raspoloženje poduzetnika i menadžera ulazi u treću fazu. Nakon očaja i ljutnje na Vladu u prvoj fazi i olakšanja nakon drugog paketa mjera (i početka stizanja državnog minimalca za neotpuštene zaposlenike), sada smo u trećoj fazi. Fazi otrežnjenja.
Otrežnjenje donosi pogled na sljedećih nekoliko mjeseci. Neizvjesnost kad će se i koliko ublažavati stanje 'ostanite doma' zasad se ne smanjuje. Kako u Hrvatskoj, tako u Europi i svijetu. U takvom ozračju teško je očekivati rast potražnje za većinom robe i usluga. Recesijska spirala upravo počinje. Svatko je svakome kupac i dobavljač. Kad jedna tvrtka smanji narudžbe, za par tjedana to uzrokuje reakciju kod mnogih dobavljača. Uvijek negdje postoji dno, ali dok ne bude dosegnuto, ne zna se gdje je. Na pet ili 10 posto pada BDP-a na primjer.
U ovom broju Lidera imamo članke o nekoliko ključnih točaka. Jedna je ponašanje poslovnih banaka. U uvjetima neizvjesnosti zaista je teško očekivati da će banke bez državnih jamstava masovno dijeliti kredite za likvidnost. Sada se govori o garancijskim shemama, ali pitanje je treba li i koliko tvrtki koja nema narudžbi za lipanj, srpanj ili kolovoz kredit da bi nabavljala sirovine i repromaterijal koji će kao gotovi proizvod završiti na skladištu. Čak i uz još veću državnu pomoć, prosječnoga hrvatskog poduzetnika čeka nikad veće iskušenje. To, naravno, nije razlog za odustajanje od borbe. Nema predaje! Samo to znači da će za ostanak među opstalima trebati, kako ono kažu treneri, 120 posto znanja i upornosti. Čak i 4000 kuna državnog novca za plaće za par mjeseci neće svima biti dovoljan razlog da ne gase radna mjesta.
Devize će biti dragocjene
Jedna od velikih promjena bit će i (napokon, silom kad već nije išlo milom) važnost deviza. Godinama ih je zbog turizma bilo 'na bacanje'. Sada kad je izvjesno da milijardi eura od turizma neće biti, odjednom će se i šira opća i politička javnost početi zanimati koliko su hrvatski izvoznici uprihodili eura prošlog mjeseca. Pogotovo kad, kao što kaže guverner centralne banke Boris Vujčić u intervjuu Lideru, djeluju špekulanti koji bi zarađivali napadima na tečaj kune. Devizne rezerve jesu velike, ali jedino svježe devize od robnog izvoza mogu dugoročno garantirati stabilnost.
Uz izazove u srednjem roku (to danas znači par mjeseci), ostaje i pitanje koliko će Vlada, političari općenito, ali i najšira javnost, izvući pouke iz ovoga koronašoka. Valja zabilježiti izjavu potpredsjednika Vlade za gospodarstvo Zdravka Marića o visokoj zastupljenosti usluga u BDP-u i da će biti 'nužna transformacija domaćega gospodarstva u smjeru veće izvozne orijentacije'. I vidjeti za godinu dana je li i što u vezi s tim napravljeno.
Dio izvoznika danas je jače pogođen padom potražnje od dijela tvrtki koje rade za domaće tržište. No domaća će potražnja zbog recesije padati. Inozemna će se početi oporavljati mnogo prije. Zato će, bude li hrabrosti, u sljedeći proračun biti uvrštene i porezne promjene. Pa će, primjera radi, dobit ostvarena izvozom biti neoporeziva. Ako je ministar financija bio spreman dirnuti u tabu-temu naplate PDV-a po naplaćenoj umjesto po fakturiranoj realizaciji, onda mora imati hrabrosti, uz podršku premijera Plenkovića i ekipe, napraviti i radikalnu državnu intervenciju u zaokretu prema robnoj proizvodnji. Koja, da bi bila održiva, mora biti većinom usmjerena na međunarodna tržišta. Sad je vrijeme za novi početak.