Bilo je predviđeno da ‘Dan velikih planova‘ bude fokusiran na pružanje signala koji će biti korisni pri izradi poslovnih planova za sljedeću godinu. Ali ekipa se zakvačila na sintagmu ‘veliki planovi‘. Pa je skup postao spoj hladnog racija i vruće poduzetničke strasti
Sljedeći tjedan, u srijedu 29. rujna, održat će se trinaesta Liderova konferencija 'Dan velikih planova'. Kad smo početkom 2009. smišljali Liderove konferencije, zaključili smo da nedostaje jedna koja će potkraj rujna, kad u jednim tvrtkama već peglaju prve varijante planova za sljedeću poslovnu godinu, a u drugima baš počinju shvaćati da bi bilo dobro na papir staviti ciljeve za godinu pred njima, dati inpute kako blisku budućnost vide najrelevantniji predstavnici međunarodnih institucija, Vlade i biznisa.
Još smo postavili pravilo da se što manje kuka i od drugih traži što trebaju učiniti, a da se rasprave usmjere na to kako planirati u danim okolnostima. Na kraju, tražeći naslov konferencije, iskoristili smo naziv filma 'Dan velikih valova' i prilagodili ga u 'Dan velikih planova'. Štosa radi.
A onda se, u nekoliko godina, baš zbog te sintagme 'veliki planovi' konferencija otela kontroli. S naše strane neočekivano, dobila je i samomotivacijski karakter među sudionicima, poduzetnicima i top-menadžerima.
Nema 'boljih vremena'
Kemija koja je proizišla iz naziva konferencije i strukture programa rezultirala je finim spojem hladne racionalnosti i vruće poduzetničke strasti. Lideri koji i u najžešćoj i dugotrajnoj hrvatskoj recesiji, koja je izbila baš u godini prvih 'Dana velikih planova', nisu odustajali od svojih vizija dali su poticaj i drugima.
Uvijek će biti sto razloga da se odustane od ambicioznih planova, ali ako se bude čekala idealna poslovna klima, nikad neće doći vrijeme za početak velikih planova. Prije desetak godina bila je recesija. Potražnja je bila mala, cijene na granici deflacije, a kamate abnormalno visoke. Pa je, kao, trebalo čekati bolja vremena. Danas je potražnja golema, ali je problem ponuda. Inflacija se probudila, kamate su, kako se to kaže, 'na povijesno niskim razinama'. Pa bi, kao, opet trebalo čekati.
Makroekonomski signali s početka 'Dana velikih planova', obično upozoravajući, pravim igračima služe tek da prilagode taktiku provedbe svojih velikih planova. Ali onda skup završava okruglim stolovima na kojima biznis-lideri galvaniziraju ekipu da usprkos prijetnjama počnu iskorištavati prilike. Kojih uvijek ima. Samo ih treba uočiti.
Pogotovo je danas tako. Odavno se zvijezde nisu tako poklopile. Središnji su bankari diljem svijeta u strahu od koronakrize emitirali, neki tvrde, 15.000 milijardi dolara. A trebalo je samo 5000 milijardi. Taj ostatak kruži globusom i traži gdje da se počne oplođivati. Pa su tu i fondovi EU. A digitalna revolucija ama baš svakoj branši pruža bezbrojne mogućnosti inoviranja.
Sad je vrijeme da se iskoriste povoljne okolnosti i upusti u investicije i razvoj. Naravno, uza svijest da su globalne neravnoteže iznimno velike i da je izgledna recesija.
Što je veliki plan?
Kad se pokazalo da je sintagma 'veliki planovi' tako privlačna poduzetničko-menadžerskoj zajednici, postavilo se pitanje: A što su to, zapravo, veliki planovi?
Najčešći odgovor glasio bi da se pod 'velikim planovima' podrazumijeva stalan rast tvrtkinih prihoda i dobiti, osvajanje novih tržišta, uvođenje novih proizvoda ili usluga, rast broja produktivno zaposlenih i investiranje u nove kapacitete. Unutar toga, međutim, ima mnogo varijanti velikih planova. Za jedne je to tranzicija obiteljske tvrtke na drugu generaciju. Za druge priprema tvrtke za prodaju. Za treće izlazak iz zone gubitka. Za četvrte je veliki plan prvi izlazak na strano tržište. Za pete iskorak iz distribucije u pokušaj proizvodnje. Za šeste upustiti se u akvizicije. Za sedme pobjeda nad tržišnim liderom u branši. Za osme – ovladati tržištem i postati monopolist.
U ovih trinaest godina iskristalizirao se jedan, u današnje vrijeme možda nekima dvojben, zaključak. A svodi se na savjet: Ne pokušavajte loviti sve patke koje lete zrakom!
Oni koji su se pokušali razvijati u mnogo smjerova, pokušavajući se ubaciti u svaki pomodni poslovni trend (konglomeratska diverzifikacija), najčešće su propadali. Ako si dobar u svojoj branši, ne gubi energiju u pokušaju da ideš na deset susjednih livada na kojima trava izgleda zelenija. Samo se brini o preferencijama potrošača i tehnološkim mogućnostima koje nudi digitalna revolucija. Ne zapostavljaj svoju livadu. Uostalom, kažu, najzelenija je livada ona koja se zalijeva.