Ako se najgori scenarij i ne dogodi, ključne riječi koje su se pred 350 sudionika ‘Dana velikih planova‘ ponavljale su nesigurnost, volatilnost, manje kredita, investicija i potražnje te rezanje troškova. Kako je to slikovito opisala zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek, ‘ušli smo u zonu nemirnog leta‘
Ove 'Ekonomalije' posvećene su analizi poruka koje su poslovnoj zajednici poslali govornici na Liderovoj konferenciji, četrnaestoj po redu, 'Dan velikih planova'. Mi u Lideru ne volimo se hvaliti, ali se ipak usudimo reći da se još jednom pokazalo kako je 'Dan velikih planova' najutjecajniji i najkorisniji godišnji skup poslovne zajednice u Hrvatskoj.
Tajna uspjeha je u fokusiranosti na davanje relevantnih signala kakvi se ekonomski trendovi mogu očekivati u sljedećoj poslovnoj godini. I koje treba uzeti u obzir pri izradi poslovnih planova.
Hoće li u 2023. u Hrvatskoj biti recesije ili ne? Sve nedoumice i neizvjesnosti poslovne zajednice, poduzetnika i menadžera koji su se okupili u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma mogle su se svesti na to pitanje.
Nikad nije bilo teže prognozirati predstojeću godinu. Zadatak izgleda kao da na ispitu dobiješ sustav deset jednadžbi s 15 nepoznanica. Matematički je to nemoguće riješiti, ali uz poduzetničku nuždu, iskustvo, intuiciju i pravilan odabir signala, tko je ozbiljan u biznisu mora preuzeti rizik, donijeti zaključke i primijeniti ih na svoju tvrtku.
Nesigurnost i volatilnost
Uz veliku dozu opreza, kao zajednički nazivnik, u ovom trenutku moglo bi se reći da se, kad je o Hrvatskoj riječ, u 2023. ne očekuje recesija. Naravno, uz uvjet da rat u Ukrajini ne eskalira izvan njezinih granica i da za Hrvatsku najvažniji partner – Njemačka, ne zaroni u ozbiljnu recesiju. Ali, ako se najgori scenarij i ne dogodi, ključne riječi koje su se pred 350 sudionika ponavljale su nesigurnost, volatilnost, manje kredita, investicija i potražnje te rezanje troškova (od pristupa nice to have, prema must-have). Kako je to slikovito opisala zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek, 'ušli smo u zonu nemirnog leta'.
Centralna banka, dakle, za sada predviđa usporavanje rasta i stagnaciju potkraj sljedeće godine. U glavnoj projekciji nema recesije. Znakovit je bio i nastup ministra gospodarstva Davora Filipovića, koji je u ime Vlade naglasio da je 'prioritet svih prioriteta zadržati rast'. Razumljivo, jer kad se jednom uđe u recesijski mod, ekonomski i politički rizici eksponencijalno rastu (iz poslovnih redova čula se i varijanta o mogućoj stagflaciji).
Zanimljivo, glavni Unicreditov ekonomist za srednju i istočnu Europu Dan Bucşa je u slučaju Hrvatske optimističniji od nekih drugih govornika. Drži da ćemo kroz turbulencije proći manje loše od nekih susjednih zemalja koje nisu usvojile euro. Mađarska forinta je, primjerice, oslabjela već 18 posto prema euru, što uz domaću inflaciju zadaje teške udarce stanovništvu i političkom vodstvu. Ispada da je za Hrvatsku uvođenje eura, koliko god on slabio u odnosu na dolar, zaista faktor kakve-takve stabilnosti i otpornosti. Bucşa vidi recesiju u eurozoni, ali takvu iz koje bi se moglo izaći brže od očekivanog.
Plin pojeftinjuje
S velikim zanimanjem očekivalo se što će reći Pavao Vujnovac, vlasnik i predsjednik ENNA grupe. U toj brzorastućoj grupaciji očekuju pad potrošnje i usporavanje. Ali poruka je da bi se cijene plina trebale početi smanjivati, jednako kao i troškovi transporta. Važan signal poslovnoj zajednici je bio i odgovor da usprkos brzom rastu sustava u energetici, logistici i sektoru hrane, nema opasnosti od prevelike zaduženosti. S iskustvom Agrokora, taj je signal primljen s olakšanjem. Naravno, u bilješkama mnogih sudionika zapisana je i ekskluziva o planiranom IPO-u Fortenove za godinu i pol dana.
Tri panela na kojima su sudjelovali vodeći poduzetnici i menadžeri prošla su u znaku opreza vezano uz usporavanje i moguću recesiju, ali i dalje je faktor koji najviše muči poslovni sektor – nedostatak radne snage. To se može protumačiti time da su s iskustvima iz prethodnih kriza biznismeni spremni na suočavanje s padom potražnje i investicija i izazovima inflacije. Ali nedostatak ljudi još im je teži izazov.
A da se na 'Danu velikih planova' stvari ne poklope slučajno dokazao je nastup direktora agencije Invest India Deepaka Bagle. Premda je on pozivao na investiranje u Indiju, tko je pažljivo slušao, čuo je da će vrlo brzo 21 posto svjetske radne snage biti u toj stanovništvom brojnoj i izrazito mladoj zemlji.
Na kraju, mali savjet poduzetnicima i menadžerima. Signali o prilikama i opasnostima tako su brojni i povezani da je možda mudro kopirati metodu koju gledamo u kriminalističkim serijama. Ono kad se u glavni ured postavi velika prazna ploča pa se vješaju fotografije sumnjivaca i crtaju međuodnosi. Signali s 'Dana velikih planova' mogu jako dobro poslužiti za početak traženja rješenja za svaku pojedinačnu tvrtku. Bit će uzbudljivo.