Ne treba iznenaditi ako uskoro masovnije počnu nastajati IT-ovci-keramičari, doktori-električari, ekonomisti-vodoinstalateri, pravnici-ličioci i politolozi-parketari. Bit će to posljedica potpunog sloma bilo kakvog logičnog i za zdrav ekonomski rast nužnog odnosa vrijednosti satnica pojedinih zanimanja
Bilo je pitanje dana kad će se to dogoditi. Mladi poduzetnik, suvlasnik uspješne tvrtke, kupio je za obitelj kuću kojoj treba ozbiljno renoviranje. Kad je za potrebne radove dobio ponude građevinskih tvrtki i obrtnika i zbrojio basnoslovne iznose, sve unio u ekselicu, pa onda još malo zbrajao, oduzimao i množio, odlučio je da će većinu radova obaviti sâm. Zaključio je da mu je isplativije smanjiti satnicu u tvrtki i to vrijeme raditi na renoviranju kuće. Za početak je odabrao postavljanje pločica. Educirao se na YouTubeu, kupio potreban alat, iznenadio se da investicija uopće nije velika te je bez previše muke postavio pločice u prvoj kupaonici.
Naš junak sad razmišlja bi li počeo putem YouTubea svladavati i ostale majstorske vještine ili potaknuo svoje prijatelje, fakultetlije, da se svaki specijalizira za jedan obrt, pa da onda jedan drugome odrađuju specijalizacije. Kao što su u socijalizmu postojali radnici-seljaci koji su od šest do 14 radili u tvornici, a poslijepodne na njivi, tako se ne treba iznenaditi ako uskoro masovnije počnu nastajati IT-ovci-keramičari, doktori-električari, ekonomisti-vodoinstalateri, pravnici-ličioci i politolozi-parketari.
Bit će to posljedica potpunog sloma bilo kakvog logičnog i za zdrav ekonomski rast nužnog odnosa vrijednosti sata rada pojedinih zanimanja. Kako se to dogodilo?
Mercedes za čistačicu
Prvi dio odgovora leži u demografiji i iseljavanju političkom elitom nezadovoljnih mladih ljudi i njihovih obitelji. Drugi dio kaosa uzrokovan je suludim tiskanjem eura bez pokrića u zadnjih desetak godina. Zahvaljujući tome europska se ekonomija zadnjih godinu-dvije nalazi na vrhu vala ekspanzije ekonomskog ciklusa. To je stvorilo ogromnu platežnu moć srednjeg sloja. Koji se, čim zatopli, sjuri na našu obalu, ne pitajući za cijene smještaja i potrošnje. Pa kad su svi apartmani puni, svatko tko je na ovaj ili onaj način došao do nekoga kapitala postaje investitor u novu zgradu s osam apartmana. Apartmanizacija onda traži građevinare, pa uz ostale neizmijenjene uvjete, cijene lete u nebo. Do čistačice koja traži da iznajmljivač dođe po nju autom i vrati je autom. A satnica počinje kad uđe u automobil.
Krivac je i poplava novca iz EU fondova. Premijer Andrej Plenković i ministar mu Branko Bačić hvale se da su u kratkom roku uspjeli potrošiti sav novac za sanaciju od potresa. Može se samo zamisliti kakve su cijene dogovorno davali izvođači znajući da je potrošiti eure u zadanom roku politički prioritet. Posljedice poplave EU novca dovode do situacija poput one o kojoj smo nedavno mogli slušati na jednom od ‘Lider investa‘: Uspješna proizvođačka tvrtka javila se na EU natječaj. Prošla je. Trebalo je graditi novu halu. Objavljen je natječaj. Traženi iznosi bili su suludo visoki. Onda su vlasnici odustali od EU novca. Započeli su u investiciju vlastitim sredstvima i direktnijim pogodbama. Uspjeli su proći jeftinije i uz kraće rokove.
Kaos u Vladinoj režiji
Da su samo majstorske satnice problematične, bilo bi još lako. Ali, paralelno, raste jedan netržišni kaos u Vladinoj režiji. Ovo s građevinarima već će tržište riješiti. No nered u Vladinoj režiji, kad je o plaćama u javnom sektoru riječ, imat će dugotrajnije posljedice. Iz inflacijom prepunjenog državnog proračuna nemilice i bez kriterija dijele se povišice bilo kojoj interesnoj skupini koja najavi ili započne štrajk. Začetnik je bio ministar prometa Oleg Butković, koji je lani prvi amenovao indeksaciju plaća zaposlenima u HAC-u. Kad je Pandorina kutija otvorena, ludilo se više nije dalo zaustaviti.
Sad kad se približava superizborna godina, unošenje nereda intenziviralo se. Ne samo što je indeksacija plaća državnom aparatu izbjegla svakom smislu i kontroli, sada je na redu uravnilovka. To je pojam iz sovjetskog doba koji se odnosi na trend smanjivanja razlika u primanjima unutar skupina u javnom sektoru. Ekipa iz Banskih dvora na tjednoj bazi dijeli darove najugroženijim skupinama. Još malo pa će oni koji su radili 30 godina imati niže mirovine od onih koji imaju koju godinu staža. Osim ako umirovljeničke udruge ne uspiju ostvariti najavu da će i penzići s dugogodišnjim stažem, jedini koji ne dobivaju izvanredne povišice, izaći na ulice.
Društvo u kojemu je dramatično poremećen sustav nagrađivanja prije ili poslije to će skupo platiti.