
Miodrag Šajatović: Hrvatski građani previše troše i previše štede

osobna potrošnja, štednja
Osobna potrošnja, generirana rastom plaća u državnom sektoru, a onda prisilno i u realnom sektoru, lani je pojela investicije u gospodarstvu
Ususret trima ključnim tjednima u sezoni godišnjih odmora četvorica glavnih ekonomista najvećih banaka u Hrvatskoj, okupljena u HUB-u, poslala su poslovnoj zajednici umirujuća očekivanja. Složila su se da će ova i sljedeća godina proći bez recesije. Da će stopa rasta BDP-a 2025. i 2026. biti 2,9 posto, a da će, s obzirom na 60-postotni udio u BDP-u, najzaslužniji opet biti rast osobne potrošnje (veći od tri posto).
Glavni se ekonomisti nisu upuštali u davanje savjeta Vladi kako bi, primjerice, trebalo uravnotežiti rast osobne potrošnje s rastom izvoza.
Jaki državni stimulansi
S praksom neobvezujućih formulacija u stilu 'očekuje se takav i takav rast BDP-a' nastavljaju i u Vladi. Nema vezivanja uz obećanje da će se raditi na postizanju stope od, primjera radi, četiri posto (koja će biti nužna ako se počnu podizati izdvajanja za obranu, a da se ne uzima socijali ili zdravstvu). Jednako kao što nema ni najava da se radi na modelu koji će uravnotežiti rast sastavnica BDP-a (osobna potrošnja, državna potrošnja, investicije i izvoz) ne bi li se podignula stvarna, a ne briselski zamagljena, otpornost za slučaj mršavih godina. Koje se daju naslutiti iz najava i rasprava u Bruxellesu, a vezano uz višegodišnji ekonomski okvir EU-a.



