Ministar zdravstva Vili Beroš proglasio je potpunu mobilizaciju javnozdravstvenog sustava. Jednako je tako vrijeme da se i u gospodarstvu ‘proglasi‘ potpuna mobilizacija. Uz mnogo veću inovativnost u državnoj potpori biznisu nego do sada
Bez konkurencije, izjavu tjedna dao je ministar zdravstva Vili Beroš. Poručio je: 'Aktualno stanje s koronavirusom tjera nas sve u zdravstvenom sustavu na izvanredni angažman… Naredio sam kao ministar zdravstva potpunu mobilizaciju cijelog javnozdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Upravo je ovo vrijeme da pokažemo istinsku predanost svojem pozivu.'
U tjednu kad se bolnice ubrzano pune teže oboljelima od COVID-19 i kad novi lockdown visi u zraku, uz male izmjene i kraćenja, iste poruke mogle bi se primijeniti i na sudionike u hrvatskom ekonomsko-poslovnom životu. Pa bi poruka Ministarstva gospodarstva trebala glasiti: 'Aktualno stanje s koronavirusom tjera sve nas u ekonomskom sustavu na izvanredni angažman. Od malih i srednjih do velikih poduzetnika, bankara, ministarstava i agencija, fiskalne, monetarne i sudske vlasti. Molim i zahtijevam potpunu mobilizaciju cijelog ekonomskog sustava u Hrvatskoj. Upravo je ovo vrijeme da pokažemo istinsku predanost svojem pozivu.'
Nema Arene za posrnule tvrtke
Sačuvati što više života i smanjiti broj oboljelih od COVID-19 najpreča je zadaća. Ali već na drugome mjestu jest sačuvati što više gospodarskih subjekata. I tu je, premda posrnule tvrtke ne mogu puniti krevete u zagrebačkoj Areni, itekako nužna mobilizacija. Isplata plaća zaposlenicima u tvrtkama kojima je promet pao više od 40 posto jest za pohvalu, ali ni izdaleka nije dovoljno.
Naravno da ne može Vlada napraviti prevelika čuda. Ali morala bi biti integrator i motivator glavnih igrača u gospodarstvu. Pohvalno je, ali ne i dovoljno, komunicirati s udrugama kao što su HUP, HGK, Glas poduzetnika ili udruga banaka. Plenković u što skorije vrijeme mora okupiti pedesetak glavnih igrača u hrvatskom biznisu, domaćih i stranih, i s njihovim liderima vidjeti što se još može i mora učiniti.
Više nema dogmi koje se ne smiju preispitivati. Pa valja poslušati, primjera radi, prijedlog da država može direktno, za kredite, kao kolateral uzimati kapital privatne tvrtke. Pokazuje se da HBOR odobri neki kredit i jamči s 50 posto, ali onda zahtjev ode risk-menadžeru u Italiju, Austriju ili Mađarsku pa se cmolji u nekom fajlu na dnu ekrana. Hrvatskom gospodarstvu treba nov, inovativan paket mjera. I to brzo.
Valja primijetiti da je iz javne komunikacije iščezla poruka kako 'nema razloga za paniku'. Jer, razloga za paniku ima. I u zdravstvu i u gospodarstvu. Samo što od panike nema koristi. Kad je o poduzetnicima i menadžerima riječ, sad je prilika da, kako se to kaže u sportu, daju 120 posto. Naravno, ova kriza jasno otkriva tko je bio 'puran koji je letio zato što je puhao vjetar', a tko se može nositi i s dubokom krizom i neizvjesnošću.
Dočekati 4. travnja
Jedan od načina da se biznismeni i njihove ekipe bore protiv kolektivne panike jest i postavljanje ciljeva za svaku od kraćih dionica. Primjera radi, sada je prvi kratkoročni cilj pokušati da tvrtka 31. prosinca 2020. završi makar i s pozitivnom nulom.
Sljedeći je datum na koji se treba fokusirati 4. travnja 2021. Na taj dan sljedeće godine pada Uskrs. Koliko god me nervira brojanje turista koji su 'uskrsne praznike odlučili provesti na našem Jadranu', ovoga puta neka to bude iznimka. Bit će to početak proljeća. Do tada bi moglo početi cijepljenje. Dio ljudi koji je prebolio koronu stekao bi (nadajmo se) dugotrajniju imunost. Bilo bi važno sačuvati tvrtke do tada. Uz nastavak i još širu lepezu državnih intervencija.
Najgore bi bilo da se još jednom dogodi da se kreatori ekonomskih politika hvale održanom stabilnošću, a da ih nije briga koliko je tvrtki i radnih mjesta propalo jer se pojavilo samozadovoljstvo što se ima za mirovine i plaće u javnom sektoru i što se uredno ispunjavaju uvjeti za uvođenje eura.
U ovom je broju Lidera tema tjedna kakav je oporavak moguće očekivati. Hoće li se crtati grafovi u obliku slova V, W, U ili L. Kladimo se na K-varijantu. Onaj kosi gornji krak u slovu K pokazivao bi oporavak nekih sretnijih sektora, a onaj donji krak sektore koji će ozbiljno patiti i 2021. Bez suradnje pametne države i tržišnih aktera, u hrvatskom slučaju, K bi se lako mogao pretvoriti u L.
Dakle, nakon što je drugi val počeo 's prvom kišom nakon Gospe', sad se valja nadati da će gospodarski uskrs početi na Uskrs.