Pokušavajući se opravdati zašto je Hrvatska naručila najviše baš upitnog AstraZenecina cjepiva protiv koronavirusa, premijer Plenković objasnio je da je to bilo vrijeme klađenja
Ima na desetine holivudskih filmova katastrofe sa sličnim scenarijem. Društvu zaprijeti neka opasnost (izvanzemaljci, asteroid, potres, virus…), pa predsjednik i ministri zasjedaju u bunkeru tražeći rješenje za prijetnju. Shvate da svi zajedno nemaju dovoljno znanja i iskustva. Onda se netko sjeti da ima tamo neki stručnjak baš za prijetnju o kojoj je riječ. Pa ga službe pronađu zaboravljenog u memljivu kabinetu u pokrajnjoj zgradi (podrumu) nekog fakulteta/instituta. Ili moraju slati helikopter da ga pokupe u nekoj zabiti gdje u brvnari provodi umirovljeničke dane. Onda taj junak, uz mnogo peripetija, svojim savjetima spasi čovječanstvo.
Nažalost, život rijetko piše takve scenarije. Evo, primjerice, kako bi bilo lijepo da se nešto holivudsko odvilo u Hrvatskoj prije par mjeseci kada je trebalo donijeti odluku kod kojeg proizvođača cjepiva protiv COVID-19 naručiti najveće količine. Pa se netko iz Banskih dvora sjetio nekog stručnjaka, pa su ga pronašli kako upravo u vinogradu obavlja zimsko prskanje vinograda i voćaka. Pa je taj junak, čim su ga doveli u Zagreb, rekao: 'Čekajte ljudi, ne naručujte toliko cjepiva od AstraZenece. Dajte da prije nazovem svoje upućene prijatelje insajdere.'
Trenutak iskrenosti
Umjesto toga, kako je u jednom trenutku priznao i sam premijer Andrej Plenković, naši su se išli, pazite sad, kladiti, da baš je rekao kladiti, od koga će biti naručeno najviše doza! Običan puk, koji očekuje da za silne milijarde plaćenih poreza treba zauzvrat dobiti bar pokušaje stručnog upravljanja državom, ostaje zbunjen kad čuje da se najvažnije odluke, a nabavka cjepiva koje bi trebalo suzbiti epidemiju COVID-19 to svakako jest, donose metodom klađenja!
Ekipa u Vladi je na listiću zaokružila AstraZeneca oksfordsko cjepivo. Još je bila nezadovoljna kad su u kladionici rekli da se ne mogu kladiti na 3,6 milijuna nego na samo 2,7 milijuna doza. Cjepiva, koje, pokazalo se, em nije dostupno u obećanim količinama, em izaziva najviše sumnjičavosti.
Treba priznati da je, kad je o upravljanju epidemijom riječ, ova vlast imala i dobrih odluka. Primjerice, s vremenom je naučila da se i mekanijim ograničenjima, a ne tvrdim lockdownom, može koliko-toliko upravljati brojem zaraženih. Treba uvažiti i da je potkraj prošle godine, kada se odlučivalo kod kojeg proizvođača rezervirati cjepivo, vladala neizvjesnost i pomanjkanje informacija. Ali baš zato trebalo je angažirati najbolje stručnjake iz svijeta bussines intelligencea. Kad je za slabo korisne savjete Svjetske banke za izradu Nacionalne razvojne strategije 2030 dano 35 milijuna kuna, mogao se koji milijun dati pravim konzultantima i prije najvažnije odluke desetljeća.
Ovako, unutar katastrofalnog klađenja Europske komisije, naši domaći igrači iz Banskih dvora pokazali su se dodatno nedaroviti. Uhvatili su se u prvu zamku. AstraZeneca prva je izletjela s PR objavama, to joj je dionice gurnulo u nebo, netko je negdje na tome zaradio, a naši su, očito bez ozbiljnijih analiza, povjerovali – to je to.
Nova oklada – tvornica cjepiva
Ako je unutar hrvatske vlade klađenje već prihvaćeno kao legitimna metoda donošenja odluka, možda ne bi bilo loše da odgovorni na stranicama sportskih kladionica pročitaju upute kako pristupiti toj zanimaciji. A tamo, među ostalim, piše: 'Klađenje je pametno biranje događaja u ponudi. Male kvote i dobici sigurniji su od riskiranja s velikim svotama. Svaki listić koji odigrate mora biti pomno odabran. Želja za brzom zaradom znači i veću mogućnost da ćete mnogo i izgubiti.'
Promašaj s odlukom o igranju na cjepivo AstraZenece, nažalost, nije slučajan. Nakon godina i godina zanemarivanja i devastiranja, ne postoje više sposobne institucije koje bi trebale pripremati podloge, ne za klađenje, nego za koliko je god moguće utemeljeno i na promišljenim i proigranim scenarijima pripremljeno odlučivanje. Izostanak kvalitetne pripreme važnih odluka u nekim situacijama ne pokaže štetu odmah. Kao u slučaju spomenute nemušto sklepane Nacionalne razvojne strategije 2030. Ali onda se mora naletjeti na minu kakva je detonirana u slučaju klađenja na AstraZenecino cjepivo.
Pa bi to trebalo biti dovoljno politički bolno upozorenje. Osim ako ne. Pa se evo ekipu navlači klađenjem da će, pobijedi li u borbi za zagrebačkoga gradonačelnika HDZ-ov kandidat Filipović, država dobiti glanc novu tvornicu domaćeg cjepiva protiv COVID-19.