Komentari
StoryEditor

Miodrag Šajatović: Nakon zamrzavanja slijedi osnivanje zavoda za cijene?

21. Listopad 2021.
Sabor, predstavljanje nove Vlade, Andrej Plenkovićfoto Ratko Mavar
Umjesto da Vlada državno intervenira promišljanjem i usmjeravanjem razvoja nacionalne ekonomije, Plenković i ekipa fokusirali su se na vatrogasne akcije koje se mogu iskoristiti u populističke svrhe

Donošenjem uredbe kojom se, za sada na trideset dana, ograničavaju cijene naftnih derivata (dizela na 11 kuna, a benzina na 11,10 kuna) vlada premijera Andreja Plenkovića zakoračila je na opasno područje reguliranja nacionalne ekonomije. Ne smiri li se rast cijena energenata na svjetskim tržištima, Banski dvori mogli bi dublje zagrabiti u arsenal uglavnom neuspješnih mjera kojima se u socijalizmu pokušavala obuzdati inflacija.

Opravdavati zamrzavanje cijena naftnih derivata tvrdnjom da distributeri u Hrvatskoj ionako ostvaruju ekstraprofite, u sljedećoj bi fazi moglo prouzročiti uskrsavanje socijalističkih zavoda za kontrolu cijena. U kojima se analizira koji je rast cijena opravdan, a koji neopravdan. I izdaju rješenja koje se cijene smiju dizati, a koje ne smiju.

DVD Banski dvori

Odluku o zamrzavanju cijena dizela i benzina, kad je o potezima premijera Andreja Plankovića riječ, treba sagledati u širem kontekstu. Od političara koji se na početku svoga prvog mandata klonio bilo kakvih intervencija u ekonomski život zemlje, najmoćniji čovjek u državi u prvoj polovini drugog mandata postaje sve skloniji državnim intervencijama. Nažalost, uz određene iznimke, pritom prevladava pogrešan odabir prioriteta. Umjesto da se Vlada ponajprije bavi promišljanjem i usmjeravanjem razvoja nacionalne ekonomije, Plenković i ekipa zadržavaju se na vatrogasnim akcijama koje se mogu iskoristiti u populističke svrhe.

Vatreno krštenje, kad je o državnim intervencijama riječ, premijer Plenković imao je u slučaju Agrokor. Ne ulazeći ovom prilikom u analizu tko se pritom okoristio, a tko nije, pravodobnom reakcijom izbjegnut je domino-efekt urušavanja najvećega poslovnog sustava u zemlji. Onda je uslijedila intervencija pomoći poslodavcima za plaće djelatnika na početku covid-pandemijom uzrokovanog lockdowna. Nakon te dvije operacije, koje nisu umanjile anketne rezultate među glasačima, Plenković se okuražio. Počinje forsirati podizanje minimalne plaće, zabranjuje rad trgovina nedjeljom, a sad i zamrzava cijene. U sva tri slučaja politički bodovi prikupljaju se prividnim robinhudovskim pristupom, tako da se trošak intervencije prebacuje na poslovnu zajednicu. Kao u slučaju neplaćanja dugova farmaceutima, i distributerima derivata između redaka se poručuje da su zapravo kartel i da ostvaruju ekstraprofite. Ako je to točno, onda se takvi prijavljuju Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.

Vlada je vrlo brza kad treba zamrznuti cijene da se ne bi izazvalo nezadovoljstvo glasača. Istodobno je jako spora i nezainteresirana za to što zemlja već dulje nema strategiju industrijskog razvoja koja bi vrijedila bar formalno. Trebali su mjeseci da se sklepa radna skupina. Znaju po ministarstvima i drugim državnim tijelima što premijeru nije prioritet, pa ne reagiraju na požurivanja. Kad je Plenkoviću bila bitna izrada Nacionalnog plana oporavka, imenovao je posebnoga koordinatora.

Kvartalni političar

Dizanje minimalne plaće ili zamrzavanje cijena neće stvoriti dodanu vrijednost. Sve su to mjere koje netko na kraju mora platiti. Iskustva uspješnih zemalja pokazuju da je temelj rasta i otpornosti na krize u jačini industrije i njezinoj povezanosti s inovacijama i znanosti. Na tome pitanju Plenkovićeva vlada pada na ispitu jer za njega nije zainteresirana.

Nacionalna razvojna strategija sklepana je zbrda-zdola. Nacionalni plan oporavka osigurao je većinu novca za javne investicije. Industrija je ostavljena da preživljava i razvija se sama. Kad bi industrija imala sve povlastice koje se daju turizmu, ne bi plaće u Hrvatskoj zaostajale za onima u zemljama 'nove Europe'. Svoditi budućnost industrije na EU mantru 'digitalno i zeleno' krajnje je opasno. To su horizontalne mjere koje nemaju veze s potrebnom promjenom strukture nacionalne ekonomije. Uz ostale neizmijenjene okolnosti primjena kriterija 'digitalno i zeleno' samo će učvrstiti postojeću strukturu.

U svijetu biznisa poznate su tvrtke, uglavnom kotiraju na burzama, u kojima vodeći menadžeri vode kvartalnu politiku. Bonusi im ovise o kvartalnim rezultatima i cijeni dionice na burzi. Pa oni, zanemarujući dugoročne ciljeve razvoja kompanije, idu na maksimiranje profita u kratkom roku po svaku cijenu. Fućkaš razvoj, pokaži makar i prividne uspjehe svaki kvartal. Mnoge tako vođene tvrtke nakon nekog su vremena završile u bankrotu.

Svaka sličnost s vladama koje idu na maksimiranje kvartalnih rezultata za postotke u anketi 'CRO Demoskop' – namjerna je. 

24. studeni 2024 20:13