Komentari
StoryEditor

Opozicija protiv HDZ-a - Lukom i strijelom na tenk

04. Svibanj 2023.
opzicija hrvatska
Najavom smanjivanja poreza i doprinosa HDZ je žestoko započeo dugu predizbornu kampanju. Umjesto porukama da je to predizborni trik, opozicijski čelnici trebali bi već sada javnost zasipati inovativnim idejama što bi radili da dođu na vlast

Premijer Andrej Plenković potvrdio je da će se od 1. siječnja 2024. ići sa sveobuhvatnim paketom za povećanje plaća. Koje će podrazumijevati i porezne izmjene i smanjenje doprinosa. Na proslavi Međunarodnog praznika rada na varaždinskom izletištu Drava SDP-ov predsjednik Peđa Grbin nazvao je to predizbornim trikom. Ako i jest predizborni trik, odnosno tempiranje rasterećenja svih plaća u superizbornoj godini (EU, parlamentarni i predsjednički izbori), to je sasvim nevažno. Zašto vladajući ne bi na taj način maksimirali broj glasova? Opozicijski vođe, umjesto da govore o predizbornim trikovima, trebali bi imati svoje originalne programe.

Kad ih se na to upozori, uz dodatak da je ono što pretendenti na skidanje HDZ-a s vlasti najavljuju već odavno izraubano i dokazano nemotivirajuće za glasače, često stigne odgovor: ‘A što vi novinari nama solite pamet? Dajte primjer! Znate kritizirati, a nikad ne nudite rješenja. Osim onih koja su još općenitija od naših programa, ono o reformama administracije, sudstva i manjem upletanju države u gospodarstvo.‘

Evo vam primjera

E, pa evo nekih inovacija. Odgovorna, inovativna vodstva opozicijskih stranaka, umjesto da svoje intelektualne kapacitete troše na jalove rasprave s kime će u koaliciju, a s kime neće, trebala bi već odavno imati razrađen projekt privlačenja kupaca/glasača koji ne izlaze na izbore. Koji bi, evo, sad je tu i umjetna inteligencija, otkrivao što bi npr. deset posto apstinenata na dan glasanja dovelo do glasačkih kutija.

Drugi je projekt koji je već odavno trebao biti u pogonu kadrovski. Dubinski treba analizirati, recimo, pedeset najvažnijih institucija u državi. Vidjeti tko u vodstvima institucija ima dovoljno profesionalnog integriteta da ostane u igri, a tko nema. Odlučiti se, primjerice, za varijantu ‘jedan plus jedan‘. Ako prvi čovjek zadovoljava, drugoga dovodi nova vlast. Ako je odluka da će instituciju voditi netko novi, onda treba znati tko je taj ‘iz sustava‘ koji će omogućiti operativno vođenje institucije. Naravno, dovođenje novih pretpostavlja da su to sposobni kadrovi, a ne ekipa koja će se četiri godine pokušati snalaziti u raljama državne administracije.

Ozbiljne opozicijske stranke već bi imale, među ostalim, dovršen prijedlog zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave. Pa bi se znalo da će se, među ostalim, osnovati ured za budućnost i ministarstvo industrije i vanjske trgovine

Naravno, moguća je i šok-terapija kojom bi se odmah na početku, kao primjer, maknulo stotinjak onih koji su duboko zagazili u neprilične veze s vanjskim interesnim skupinama. Kako? Jedna je varijanta otpustiti ih, pa makar ih za godinu-dvije sud vratio. Uz odštetu. Možda je to manji trošak nego da su ostali i kočili promjene. A moguća je i varijanta da se osnuje neka formalna institucija ‘na kraju grada‘ u koju se miču oni za koje se procijeni da bi loše djelovali.

Pa je onda tu i pripremljeno zakonsko rješenje koje će omogućiti realno ocjenjivanje svih u državnom aparatu, kazne za loše i jednostavniji način otpuštanja. Jednom se ostavlja odlučan prvi dojam!

Ured za budućnost

Ozbiljne opozicijske stranke ili koalicije već bi danas imale dovršen prijedlog zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave. Pa bi se znalo da će se hitno opet osamostaliti ministarstvo energetike. A umjesto općenitog prirepka ‘gospodarstvo‘ osniva se ministarstvo industrije i vanjske trgovine. Jer su ekonomski stratezi po opozicijskim strankama zaključili da će godišnji rast veći od tri posto poticati fokusiranjem na razvoj moderne industrije namijenjene izvozu. Još bi se osnovalo ministarstvo maloga i mikrogospodarstva i startupova.

A da bi sve imalo glavu i rep, oformio bi se središnji ured za budućnost. Koji bi davao utemeljene elemente za stvaranje dugoročne strategije hrvatskog razvoja. A ne da takvi dokumenti budu kupusare sastavljene od na brzinu, diletantski sklepanih dijelova po ministarstvima. Kao što se to čini posljednjih godina.

Središnji ured za budućnost trebao bi, među ostalim, osmisliti metodologiju prema kojoj bi se moglo pratiti hrvatsko gospodarstvo bez turizma. Turizam bi se tretirao kao šlag na torti. A ciljevi za gospodarstvo postavljali bi se kao da Hrvatska nema more. Pa onda ne bi turistički rezultati zamagljivali nedovoljan poguranac industriji, ICT-u i ostalim djelatnostima.

To su tek naznake kako bi mogao izgledati neki novi program razvoja Hrvatske. Ekipe koje se profesionalno bave politikom morale bi imati i mnogo bolje ideje kako osvojiti birače, a onda i pokrenuti zajednicu. Ovako, dojam je da se lukom i strijelom ide na tenk. 

26. travanj 2024 09:00