Predsjednik Vlade ne smije se miješati u rad policije, DORH-a ili USKOK-a u slučajevima nestašnih dužnosnika. O. K. Ali tko mu brani da kao predsjednik HDZ-a u stranci ustroji odjel interne kontrole? Ako stranka smije imati odjel računovodstva, zašto ne bi i profesionalce zadužene za sigurnost i ljudske potencijale?
Bilo je takvih scena u 2021., a vrlo je izgledno da će ih biti i u 2022. Izbije neka afera s dužnosnikom, sadašnjim ili bivšim, iz redova HDZ-a. Novinari zaskoče Andreja Plenkovića na izlasku s nekog skupa i jedno je od obveznih pitanja: 'Kako to da niste znali za taj slučaj?' Premijer ima već mnogo puta izrečen odgovor kako on to nije mogao znati jer se ne miješa u rad policije/DORH-a/USKOK-a. Nema on te ovlasti. Pa je poruka u stilu: 'Dajte, nemojte me više to pitati, već sam vam puno puta odgovorio!'
Novinari ne vjeruju da je u stvarnosti tako, ali s obzirom na to da se do sada nije pojavio nijedan zviždač ili pokajnik koji bi javno posvjedočio da su se iz Banskih dvora raspitivali o tom i tom slučaju, javnost je u slijepoj ulici.
Izlaz ipak postoji. Treba shvatiti da je Andrej Plenković premijer, ali i predsjednik organizacije/stranke HDZ. Predsjednik Vlade ne smije se miješati u rad nekih državnih institucija. Ali tko brani istom čovjeku, ovaj put u ulozi predsjednika stranke, da unutar stranke ustroji odjel interne kontrole? Ako stranka smije imati odjel računovodstva, zašto ne bi i profesionalce zadužene za ljudske potencijale? Zašto ne imenovati, kako se to korporacijski kaže, CSO-a (chief security officer)?
Pa stručnjaci, prema propisanim procedurama, provjere sve kandidate koje stranka upućuje na državne pozicije. Dovoljno je da se eliminira 30-posto najsuspektnijih, onih za koje se iz prijašnjeg života utvrdi da su nesposobni i/ili natprosječno otvoreni za korupcijske hobije, pa da rezultati Vlade budu mnogo bolji, a šteta za porezne obveznike mnogo manja. To bi, među ostalim, značilo bolju poduzetničku klimu, kvalitetnije investitore i na kraju − brži i održiviji rast BDP-a.
Radari i lampice
Od Andreja Plenkovića često možemo čuti 'da ima radare' za sumnjive kadrove i da mu se u nekim situacijama (softverski javni natječaji) 'pale lampice'. Dioničari tvrtki koje su ovisile o 'radarima i lampicama' predsjednika uprava odavno su izgubili vrijednost svojih udjela u propalim poduzećima. Za prevenciju štete koju nanesu pogrešni kadrovi nisu dovoljni radari i lampice. Presudni su ustroj organizacijskih funkcija i jasne procedure.
Političke stranke (tu je HDZ kao najjača stranka najizloženiji) morale bi napokon, za dobrobit svih građana, prihvatiti bar osnove suvremene sigurnosne korporacijske prakse. A kad je o provjeri kadrova riječ, stranke u Hrvatskoj, čast ako ima iznimaka, ponašaju se, namjerno ili slučajno, diletantski (u značenju 'amaterski', nap. a.). U vodstvima gotovo svih parlamentarnih stranaka nađe se pokoji pojedinac koji je došao iz sigurnosnoga sustava, ali ne postoji ni ustroj ni procedure kako bi se efikasno upotrijebili njegovo znanje i iskustvo.
Ako bismo išli još dublje u paralelu između poduzeća i političkih stranaka, došlo bi se do pitanja primaju li stranke u Hrvatskoj za člana svakoga tko ispuni pristupnicu. Provjerava li neka služba u stranci koga ne bi bilo dobro imati u svojim redovima? Kad pojedinac u banci otvara račun da položi svoj novac, mora odgovoriti na tucet pitanja i svašta potpisati. Ne znam da za pristupanje stranci ijedna traži izjavu, nazovimo to, o poštenju.
Bitno je maksimirati broj članova. Uz nadu da će ih biti malo neopreznih koji će završiti u 'crnim kronikama'. Pa i tu je blagonaklonost na djelu. Statuti su tako napisani da se mora čekati sudska presuda da bi se nekoga izbacilo iz članstva. U strankama postoje sudovi časti, ali oni su uspavani dok zbilja i posljednjem amateru ne postane jasno da nekoga treba isključiti iz stranke. Ako se nekoga izbacuje, onda to nije zbog nedostatka moralnih vrlina, nego zbog zamjeranja vodstvu stranke. Ili neplaćanja članarine.
Interne stranačke istrage
Saborska komisija za ispitivanje sukoba interesa postaje sve više karikatura onoga što bi trebala biti. Rješenje zato nije prije svega u Saboru. Dok se sukobi interesa ne budu stručno i prema proceduri ocjenjivali najprije unutar stranaka, sreće i koristi neće biti.
Dokaz da se u parlamentarnim strankama dogodila bitna promjena bit će onaj kad neki predsjednik stranke, npr. Andrej Plenković, iziđe pred novinare i na opće iznenađenje izvijesti da je internim kontrolama ustanovljeno da taj i taj član stranke na državnoj funkciji toj i toj radi nedopuštene stvari i da ga je sama stranka prijavila mjerodavnim državnim tijelima.
Čekajući takav znanstvenofantastični događaj, svim Liderovim čitateljima naša ekipa želi sretnu 2022. godinu!