Komentari
StoryEditor

Zamrzavanje cijena – uvod u još jedno izgubljeno polugodište?

15. Rujan 2022.
zamrzavanje cijena

Vladin antiinflacijski paket dobrodošao je anestetik u poluratnim okolnostima. Kupljeno je šest mjeseci stabilnosti u kojima bi se Vlada napokon trebala ozbiljno pokušati baviti strateškim izazovima. Iskustvo kaže da se ne treba previše nadati

Za razliku od brojnih analitičara koji su najavljivali da se afera mažnjavanja milijardu kuna na razlici prodajne i preprodajne cijene Inina plina neće tek tako smiriti i da se premijeru Andreju Plenkoviću trese fotelja, pokazalo se da je mnogo točnija Liderova procjena kako će Vladin 'paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu' bez problema prekriti megamuljažu s plinom.

Premijer Plenković je u maniri rutiniranoga kriznog menadžera zapljusnuo javnost brojem od navodno 21 milijarde kuna državne pomoći 'svim segmentima društva'. Od određivanja cijene struje i plina do maksimiranja cijena ulja, brašna, šećera… i mljevenog mesa. I revolucionarni entuzijazam salonskih političara i Facebook-aktivista očekivano je naglo splasnuo.

B2C smiruje B2B

Paket antiinflacijskih mjera podsjeća na uratke iz 80-ih godina prošlog stoljeća, ali treba priznati da je bar privremeno ublažio inflacijska očekivanja. I da bi se moglo dogoditi da se proljeće dočeka bez prevelikih socijalnih udara. Treba prihvatiti da se nalazimo u uvjetima poluratnih okolnosti, da je najvažnije da sirene ne tule i da rakete ne padaju po gradovima i selima. Ta vrsta intervencionizma kratkoročno je efikasna. Uspije li paket umiriti krajnje potrošače, time bi se umirili i finalni proizvođači. A onda i njihovi dobavljači. Ili, drukčije rečeno, smirivanje u B2C sektoru moglo bi izbjeći nervozu u B2B odnosima.

E sad, ako je tim paketom mjera kupljeno šest mjeseci kakve-takve stabilnosti, ključno je pitanje hoće li i za što biti potrošeno to polugodište. Iz iskustva se može reći da će se premijer i ministri baviti samo paketom i prikupljanjem političkih bodova. A bilo bi ispravno raspakiravanje paketa prepustiti operativcima, vrh vlasti napokon bi se trebao početi baviti strateškim pitanjima.

Ograničavanje cijena i prijetnja oduzimanjem ekstraprofita najniži su oblici državnog intervencionizma. Viši je oblik državnog utjecaja prepoznavanje prilika u odnosima među državama u kojima se za usluge stranoj vladi traže otvorena vrata za domaću industriju

Prije svega, netko bi trebao iz ladice izvući Nacionalnu strategiju razvoja do 2030., pisanu na zahtjev Europske komisije. Pisana je još na početku pandemije, u nju je nalopatareno svega i svačega. U međuvremenu su se u globalnoj politici i ekonomiji dogodile tektonske promjene. To bi bila dobra prilika za političara-poduzetnika da u drugom pokušaju napravi dokument koji će biti ozbiljnije, razrađenije i ambicioznije viđenje hrvatske budućnosti.

Neoliberalni romantizam u stilu 'mi smo za slobodno tržište i mir u svijetu' u sljedećih pet do deset godina izgledat će utopijski. Bez obzira na to koliko će trajati agresija Rusije na Ukrajinu, stvaranje bipolarnog svijeta neće biti zaustavljeno u srednjem roku. Više nego prije na ekonomskoj pozornici postojat će bespoštedna konkurencija država kao ekonomskih subjekata.

Veće izglede za dobar rezultat imat će društva koja će pronaći najbolji odnos između državnih i poslovnih interesa u nastupu na svjetskom bojištu. Neoliberalni su utopisti u Hrvatskoj godinama širili dogmu da država ne smije birati pobjednike. Sad kad Europska komisija bira pobjednika i odvaja dvadesetak milijardi eura za poticanje industrije vodika, ni glasa od do jučer hrabrih.

Zemlja turizma i nekretnina

Ograničavanje cijena i prijetnja oduzimanjem ekstraprofita najniži su oblici državnog utjecaja na gospodarstvo. Poželjni su, viši oblici suradnje između države i biznisa nešto drugo. To je dubinska analiza svjetskih trendova. To je iskrena SWOT analiza. Otkrivanje samostalno uspješnih tvrtki i sektora i načina da ih se pogurne. Viši je oblik državne intervencije i prepoznavanje prilika u odnosima među državama u kojima se za usluge stranoj državi traže otvorena vrata za domaću industriju.

Polugodište moguće stabilnosti moralo bi biti iskorišteno i za stvaranje modernog sustava upravljanja državnim tvrtkama. Nakon afera u TRZ-u i Ini strašna nesreća kod Okučana otkrila je katastrofalno stanje u HŽ-u. Od banalnog pitanja što je stradali 17-godišnjak radio u lokomotivi.

U novcem poreznih obveznika kupljenih šest mjeseci vladajuća stranka mogla bi pokazati da je počela provoditi u HDZ-ovu programu iz lipnja ove godine najavljene 'redovite procese unutarstranačkog nadzora' nad članstvom. Svašta bi se moglo do proljeća.

Nažalost, velika je vjerojatnost da će mjeseci do proljeća 2023. u strateškom smislu biti još jedno izgubljeno polugodište. Dok iz okolnih zemalja stižu vijesti da investitori počinju graditi tvornice za skraćivanje dobavnih lanaca, investitori koji gledaju Hrvatsku nemaju razloga ići dalje od turizma, nekretnina i energetike. Sve djelatnosti u kojima se računica svodi na eksploataciju različitih oblika položajne rente. 

01. listopad 2022 18:53