Čitatelj je naslijedio zemlju od pokojnice koja je iza sebe ostavila i dugove pa mu nije jasno kako se postaviti prema tome. Međutim, zakonski je to jasno definirano: nasljednici moraju znati da ništa od pokojnikovih dugova nisu dužni podmiriti, osim u dijelu koji nasljeđuju
Javio se čitatelj koji je naslijedio pokojničino zemljište, no pokojnica je imala i dugove pa on sada dvoji što mu je činiti: prihvatiti ili ne prihvatiti nasljedstvo? Već sam mu poslao e-poruku napisavši da može mirno spavati (barem zato što neće morati podmiriti dug), ali ovo je prilika da se podsjetimo na jedan slučaj o kojem sam prije pisao, a u kojem se zbog duga koji je zaista postojao od nasljednika na prijevaru pokušao izvući novac.
Najprije da još jednom objasnim čitatelju. On, doduše, nije naveo vrijednost naslijeđenoga zemljišta i iznos duga koji je ostao iza pokojnice, napomenuo je samo da je 'primala socijalnu pomoć, pa postoji dug prema državi. Ne znam koja su moja prava, mogu li nešto graditi ako ne podmirim dug. Pitao sam u Poreznoj upravi, ne znaju odgovor', piše čitatelj.
Jasna pravila
Zakon o nasljeđivanju tu je jasan: propisuje da nasljednici odgovaraju za dugove pokojnika do visine naslijeđenoga. Ako je, primjerice, vrijednost naslijeđenoga zemljišta sto tisuća kuna, a pokojnica je ostala dužna četrdeset tisuća kuna, onda će se nakon ostavinskog postupka to zemljište prodati i od tog iznosa platit će se tih četrdeset tisuća kuna duga, a nasljedniku će ostati šezdeset tisuća. Naravno, postoji mogućnost da nasljednik, ako smatra da mu je to bolja opcija i da je zemljište vrijedno, sâm podmiri dug i cijelo zemljište zadrži za sebe.
Drugi slučaj: ako je iza pokojnice ostala ostavinska masa od sto tisuća kuna, a njezin dug iznosi 110 tisuća kuna, onda se cjelokupan dug isplaćuje onomu tko ga potražuje (u ovom slučaju preuzima u vlasništvo zemljište), a nasljedniku ne preostaje ništa od nasljedstva. Ali, to također treba naglasiti, nasljednik nije dužan podmiriti preostali dio duga od deset tisuća kuna. Odnosno, kao što sam napisao, Zakon o nasljeđivanju propisuje da nasljednici odgovaraju za dugove pokojnika do visine naslijeđenoga.
Upravo je to važno zbog toga što, kako vidim, mnogi nasljednici usprkos jasnoj zakonskoj odredbi ne znaju kako se postaviti ako je pokojnik imao dug veći od vrijednosti ostavinske mase. Prije nekoliko godina u 'Pravdi' smo pomogli osobi koja je naslijedila imovinu, ali i mnogo veći dug.
Naime, Mirko je (izmišljeno ime, kao i drugo; prava imena poznata su autoru) dignuo kredit u banci i za njega založio orahova stabla i trošnu kuću. Zalog nije bio dovoljan za podmirenje kredita, no banka mu je iz nekog razloga odobrila kredit. U međuvremenu je prodala potraživanja za taj loš kredit tvrtki koja se bavi otkupom potraživanja. Mirko je poslije umro, a stabla i kuću naslijedio je sin Slavko, no tvrtka koja je otkupila potraživanja na temelju založnog prava preuzela je imanje i tako se dijelom naplatila.
Nije nasjeo na blef
Tu ništa nije sporno, ali onda tvrtka za otkup potraživanja počinje pritiskati nasljednika Slavka čestim pozivima. Naime, budući da vrijednost zaplijenjene imovine ni približno nije mogla nadoknaditi iznos kredita s kamatama, iz te tvrtke javili su se nasljedniku Slavku tražeći da isplati preostali dio svoga navodnog duga. Čak su mu zaprijetili ovrhom ako uskoro ne isplati cijeli dug, a poslali su mu i posljednju opomenu (to se dogodilo prije četiri godine) prijeteći mu da će mu zaplijeniti imovinu do visine vrijednosti preostaloga duga.
Tada se Slavko obratio nama pa smo mu objasnili da ništa ne duguje tvrtki koja se bavi otkupom potraživanja. Ona se uspjela naplatiti u onom dijelu na koje je imala pravo (imanje), a taj je dio upravo onaj o kojem govori i zakonska odredba – Zakon o nasljeđivanju propisuje da nasljednici odgovaraju za dugove pokojnika do visine naslijeđenoga. Slavko je bio dužan predati dio naslijeđen od oca i to je učinio. U svakom slučaju, tvrtka za otkup potraživanja lovila je u mutnom, što je Slavko shvatio nakon napisa u Lideru. Ovo iskustvo može biti korisno i čitatelju koji nam se obratio ovih dana, ali i drugima.
POST SCRIPTUM
U Zakonu o nasljedstvu (čl. 139.) piše: 'Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika. Kad ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira na to je li izvršena dioba nasljedstva. Među nasljednicima dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako oporukom nije drukčije određeno.'