Visoki upravni sud (VUS) ukinuo je prošlogodišnju Odluku o davanju u zakup javne površine Općine Malinska-Dubašnica. Iako je ta odluka poništena iz čisto formalnopravnih razloga, vjerujem da bi je Sud poništio i zbog potencijalne diskriminacije poduzetnika koji svoje sjedište nemaju u Malinskoj.
U čl. 16. st. 3. Odluke piše sljedeće: ‘Ponuditelj koji udovoljava uvjetima natječaja, a unazad 10 godina ima prijavljeno prebivalište ili sjedište na području Općine Malinska-Dubašnica, te prihvati najviši iznos postignute zakupnine na natječaju, ostvaruje pravo prvenstva na sklapanje ugovora o zakupu.‘ Drugim riječima, ako neka tvrtka ili pak obrtnik iz npr. Drniša ponude najvišu cijenu za zakup javne površine nakon objavljenog natječaja, tvrtka ili obrtnik iz Malinske koji su ponudili nižu cijenu mogli bi ipak pobijediti na tom natječaju ako prihvate plaćati cijenu zakupa koju je ponudio Drnišanin. Iako su iz Općine Malinska naveli svoje razloge koji zaista mogu proizaći iz dobrih namjera, mislim da ipak nije u redu davati tu mogućnost ‘svojim‘ poduzetnicima ili obrtnicima.
Upitna poduzetnička sloboda
Dakle, podnositelj tužbe pozvao se na članak 4. stavak 2. Zakona o trgovini koji propisuje da trgovac obavlja djelatnost trgovine slobodno i pod jednakim uvjetima na tržištu, na način da se ne sprječava, ne ograničava i ne narušava tržišno natjecanje. Također se, kako stoji u presudi, pozvao i na hrvatski Ustav jer je navedena odredba Zakona o trgovini jedna od zakonskih razrada članka 49. stavaka 1. i 2. Ustava koje, među ostalim, propisuju da su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske te da država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zato podnositelj smatra da propisivanje povoljnijeg položaja osoba s lokalnim prebivalištem ili sjedištem pri davanju javne površine u zakup radi obavljanja gospodarske djelatnosti nema valjano pravno uporište te je protivno slobodnom tržišnom natjecanju i jednakom tržišnom položaju poduzetnika u Hrvatskoj. A da je čl. 16. st. 3. Odluke o davanju u zakup javne površine Općine Malinska-Dubašnica problematičan vidljivo je i iz toga što se navodna jednakost među ponuditeljima samo naoko postiže pretpostavkom prihvaćanja najvišeg iznosa postignute zakupnine. Drugim riječima, činjenica da se u natječaju traži najviša cijena samo je smokvin list, kako bi se reklo, za prikrivanje stvarne potencijalne diskriminacije poduzetnika ili obrtnika čije sjedište nije u Malinskoj. Osim toga, s pravom konstatira podnositelj tužbe da opcija odabira ponude na temelju prihvaćanja najviše cijene drugog ponuditelja nije omogućena ostalim ponuditeljima, odnosno ponuđena je samo onima iz Malinske! I na kraju, zaključuje podnositelj tužbe, ta opcija lokalnim poduzetnicima, za razliku od ostalih ponuditelja, omogućuje da im ponuda bude odabrana i ne ponude li najvišu cijenu, i to nakon što im je omogućen pristup podatku o iznosu te ponude. Znači, malinski poduzetnik ili obrtnik isprva može ponuditi i jedan euro, ali će taj iznos naknadno izjednačiti s najvišom ponudom koja je stigla na natječaj i tako pobijediti.
Kako god okreneš, protuzakonito
Ali kao što sam naveo, VUS čak i nije razmatrao je li ta odluka u skladu sa Zakonom o trgovini i hrvatskim Ustavom. Naime, ta je odluka donesena na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te Statuta Općine Malinska-Dubašnica, ali ti propisi, prema ocjeni VUS-a, ne daju općinama ovlast za donošenje takve odluke, pa je ona nezakonita jer nije donesena na temelju valjane zakonske osnove za njezino donošenje. S obzirom na to, VUS nije ulazio u ocjenu osnovanosti zahtjeva u dijelu koji se odnosi na članak 16. Odluke. Ipak, čak i da je općinska vlast imala pravnu osnovu za donošenje takve odluke, ona bi, vjerujem, opet bila protuzakonita jer potiče diskriminaciju među poduzetnicima.
POST SCRIPTUM
U Općini Malinska-Dubašnica obrazlažu zašto su dali prednost onima koji na njezinom području posluju deset i više godina. Takav obrt ili tvrtku definiraju kao ‘zdravi‘ poslovni subjekt koji će ispuniti svoje obveze iz tržišnog natjecanja, kao što je plaćanje javne površine, za razliku od novootvorenih obrta i tvrtki (bez obzira na sjedište) koji se otvaraju početkom i zatvaraju završetkom ljetne sezone te ostavljaju neplaćeni dug Općini. A što se tiče davanja prednosti domaćim poduzetnicima, njome se stimuliraju pravni subjekti da prijave sjedište na području Općine, što se pozitivno odražava na ostvarivanje prihoda po osnovi poreza koji takve tvrtke plaćaju.