Komentari
StoryEditor

Nepotrebna odredba u prijedlogu izmjena Zakona o radu

25. Srpanj 2022.

U prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu nepotrebno je uvrštena jedna odredba koja nikom ne donosi nikakvu korist, a može biti samo štetna. Riječ je o zabrani isplate otpremnine novopečenom umirovljeniku koji ima 65 godina i 15 godina staža

Ponovno jedan dobar primjer nepotrebnog i lošeg zakonskog rješenja koje može samo sputavati i radnike i poslodavce. Doduše, nije da će nam život ovisiti o tome, ali Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, nastojeći osuvremeniti Zakon o radu, u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama ubacilo je nepotrebnu zabranu poslodavcima, zbog čega štetu može imati i država.

Nacrt je objavljen na e-Savjetovanjima, a osoba s nickom Darinka Klarić ukazuje na članak 44. Nacrta kojim se mijenja članak 126. Zakona, stavak 2. U predloženoj izmjeni piše da otpremninu ne ostvaruje radnik koji u trenutku otkazivanja ima najmanje navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Sudionica javne rasprave smatra da tu odredbu treba u cijelosti izostaviti iz teksta Zakona. Naime, navodi ona, prema još uvijek aktualnom Zakonu o radu isplata otpremnine nije obvezna u slučaju kada radnik navrši 65 godina. Pročitao sam tu odredbu i u pravu je. Drugim riječima, kako se ono kaže, 'Zakon šuti o tome', što znači da može i ovako i onako, odnosno kako se poslodavac i radnik dogovore. Ili pak, kako navodi sudionica rasprave, internim aktima ili kolektivnim ugovorom može se definirati pitanje moguće isplate otpremnine u takvim slučajevima.

Država se odriče doprinosa

Upravo je aktualna odredba mnogo bolje rješenje od predložene izmjene i kako sama sudionica kaže, 'ne postoji apsolutno nikakav razlog zašto bi Zakon izrijekom definirao da pravo na otpremninu ne ostvaruje radnik koji u trenutku otkazivanja ima 65 godina te zašto ne ostaviti poslodavcu mogućnost da ipak isplati otpremninu u takvim slučajevima'. U nastavku piše da bi se država nepotrebnom izmjenom zakonske odredbe ujedno odrekla doprinosa i poreza koji se plaćaju na takve otpremnine te je 'navedeno rješenje za radnike nepovoljno, za državu izričito štetno, a za poslodavce ne predstavlja nikakvu novost, jer i prema sadašnjem zakonu nisu obvezni isplatiti otpremninu u trenutku kad radni odnos prestaje radniku s navršenih 65 godina'.

Mislim da je potpuno u pravu i spomenuti prijedlog izmjene odredbe Zakona o radu još je jedan primjer nepotrebnog nametanja obveze u gospodarstvu. Kao da je piscima izmjena Zakona netko zadao određenu kvotu izmjena i kao da im je zafalilo tih izmjena, pa su izmislili ovu.

Pogotovo je to čudno jer u obrazloženju izmjena Zakona, vezano uz načine prestanka ugovora o radu, piše da Zakon o radu, između ostalog, kao razlog za prestanak radnog odnosa propisuje navršenih 65 godina života radnika i 15 godina ostvarenoga mirovinskog staža, uz mogućnost (pazi sad) da se poslodavac i radnik drukčije dogovore.

Još ima šanse

Dakle, piše dalje u uvodu Nacrta, 'mogućnost ostanka u radnom odnosu nakon precizirane životne dobi ovisi o volji obje ugovorne strane'. Drugim riječima, pisci izmjena i dopuna Zakona ostavljaju mogućnost poslodavcima i radnicima koji su ostvarili pravo na mirovinu da se dogovore o nastavku suradnje, odnosno angažmanu novopečenog umirovljenika, što je dobro i taj se dio zakonskih odredbi pokazuje maksimalno fleksibilan. Ali istodobno, kako smo vidjeli, odredba o isplati otpremnine ne samo da je kruta, nego je izričito zabranjena umirovljeniku iako postoji mogućnost da je poslodavac spreman isplatiti tu otpremninu.

U svemu tome dobro je to da su izmjene i dopune Zakona još uvijek na javnoj raspravi i ima dovoljno vremena da se ta nepotrebna odredba ukloni iz Nacrta prijedloga izmjena i dopuna. Nadam se da će radna skupina koja priprema taj zakon i nadležni u Ministarstvu prihvatiti sugestiju spomenute sudionice javne rasprave i da će se voditi načelom da gdje god to nije potrebno, država se ne treba miješati u međusobne odnose radnika i poslodavaca.

POST SCRIPTUM

Da se obriše navedeni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu dovoljan je zdrav razum, ne trebaju nikakvi egzaktni podaci, koji su bili korisni u uvođenju fleksibilnije odredbe da novopečeni umirovljenik može nastaviti raditi ako želi. Za tu izmjenu ipak su trebali egzaktni podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Naime, povećan je broj sklopljenih ugovora o radu umirovljenika koji rade do polovice punog radnog vremena nakon izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju (1. siječnja 2019.). Slijedom navedenih razloga ukazuje se potrebnim redefinirati sporne zakonske odredbe općeg propisa o radu, koje destimuliraju poslodavce da zadrže radnika u radnom odnosu nakon navršenih 65 godina života.

26. rujan 2022 06:21