Komentari
StoryEditor

Novinarima nema druge nego potražiti pravdu na Ustavnom sudu

09. Listopad 2023.
Novoj odredbi Kaznenog zakona kojom će se kriminalizirati curenje informacija iz istraga moglo bi se stati na kraj podnošenjem zahtjeva Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti. No dok ta procedura završi, novinari bi mogli pretrpjeti nepopravljivu materijalnu i mentalnu štetu

Znam da postaje pomalo dosadno, ali ovaj bih put o novoj odredbi Kaznenog zakona koju nam pripremaju vladajući u Hrvatskoj – neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Stvar je mnogo ozbiljnija nego što sam, moram priznati, i sâm mislio jer sam vjerovao da je premijer Andrej Plenković onako ovlaš prije nekog vremena spomenuo da će curenje informacija postati kazneno djelo.

No sad će tu namjeru ozbiljno provesti, a oči mi je prošlog tjedna definitivno otvorio odvjetnik Ljubo Pavasović Visković, koji je u intervjuu RTL televiziji demantirao vladajuće strukture da se te nove odredbe Kaznenog zakona ne odnose na novinare, nego na one koji odaju informacije o istragama. Ako policija istražuje tko je otkrio informaciju novinarima, logično je da će ih i prisluškivati kako bi saznala s kim su razgovarali u istražnim tijelima, odnosno jesu li možda razgovarali s odvjetnicima čiji su klijenti dio istrage, pa i sucima. Usprkos svemu tomu on smatra da su te buduće kaznene odredbe neprovedive, a i meni kao laiku tako se čini.

Primjerice, pretpostavimo da netko iz istražnih tijela ili odvjetnici, ili bilo tko drugi povezan s istragom nešto otkrije novinaru. U tom slučaju, opreznosti radi, novinar i njegov izvor neće više komunicirati preko tih telefona, nego preko drugih, ili će naći neki drugi način da kontaktiraju. Dakle, uzalud sve, policija može dovesti novinara i na ispitivanje, ali on ne mora otkriti svoj izvor. Barem zasad, vidjet ćemo malo poslije da stvar ipak nije bezazlena.

Policija prisluškuje policiju

Vratimo se prisluškivanju. Dakle, ono u najvećem broju slučajeva neće imati efekta jer je stvar već procurila. Što bi onda trebala policija raditi da otkrije tko su mogući budući izvori? Pa preventivno prisluškivati sve one koji sudjeluju u istražnim radnjama s obzirom na to da bi trebalo pretpostaviti da će netko od istražitelja nekom novinaru dojaviti što se događa. To znači da bi policija trebala prisluškivati policiju (ili dodajmo USKOK, ako je riječ o državnim malverzacijama) od početka istrage, a ne novinare, jer je teže procijeniti koji će od njih dobiti informaciju, a to znači dodatni angažman tehnike, ljudstva, veće troškove... Kad to tako gledamo, iako možda zvuči banalno, Pavasović Visković ima pravo kad kaže da će ta odredba biti neprovediva. Ili teško provediva, da ipak uzmemo u obzir da će se ta odredba Kaznenog zakona provoditi.

Osim toga, ne treba isključiti ni činjenicu da su i novinari ljudi, netko popusti pod pritiskom, netko ne, pa bez obzira na to što novinari nisu dužni odati svoje izvore, sigurno neće biti nikome jednostavno kad ga pozovu u policiju da otkriju kriminalca koji se usudio kršiti Kazneni zakon.

Ali nije samo to u pitanju, jer nije policiji jedini adut da izvuče informaciju iz novinara taj koliko će on biti psihički stabilan. Postoji još jedan, mnogo jači adut koji policija može iskoristiti, a na koji je ukazao Pavasović Visković. On navodi ne baš rijetku situaciju kada novinari istražuju policijske istrage u kojoj se obrate nekome tko zna kako se istraga razvija ili ne razvija. E, to bi se moglo okarakterizirati kao poticanje novinara na kazneno djelo odavanja informacije, što je onda ništa drugo do kazneno djelo poticanja. Znači, iako vladajući tvrde da se nova odredba Kaznenog zakona ne odnosi na novinare, poznati odvjetnik to demantira dokazujući da su zaobilaznim (posrednim) putem u potencijalna kaznena djela uključeni i novinari.

Naš dogovor ostaje

Zato nije isključeno da bi spomenuta odredba mogla pasti na Ustavnom sudu, ali do tada bi mogla napraviti i nepopravljivu štetu novinarima. Nažalost, čini se da je to gotova stvar iako su vladajući imali na raspolaganju bolja rješenja: popraviti interne procedure, pravilnikom uvesti stroge kazne za sve one koji puštaju informacije…

Jasno mi je da nije dobro da tijekom istrage cure informacije u javnost. Ipak, znamo da ne živimo u savršenom društvu, da vladajuće strukture, ako im je u interesu, mogu zataškati neke radnje i zato su potrebni mediji kao korektiv. Zato sam i žalostan što će doći novo vrijeme, ali pozivam sve one izvore koji su do sada imali povjerenja u mene da nam dogovor ostane isti. 

 

POST SCRIPTUM

Nije samo Hrvatska ta koja donosi sporne odredbe kaznenog zakona. Režim Milorada Dodika kriminalizirao je 20. srpnja ove godine klevetu u dijelu BiH koji zasad drži pod kontrolom te je ona postala kazneno djelo koje se plaća od tisuću do tri tisuće eura. Mogućnost podnošenja tužbe ostavljena je svakomu tko se subjektivno osjeća oklevetanim nečijim tvrdnjama, izjavama ili objavama u medijima, na društvenim mrežama, bez obzira na to jesu li ti navodi istiniti ili nisu.

26. veljača 2024 23:06