Komentari
StoryEditor

Obrtnici s pravom žele, poput ostalih, biti dio porezne reforme

22. Siječanj 2024.

Bio sam prošli tjedan na konferenciji za novinare Hrvatske obrtničke komore (HOK). Govorilo se o prošlogodišnjim rezultatima, ali i planovima za ovu godinu, no zanimanje mi je izazvalo pitanje osnivača portala Obrtnik.hr​ Miljenka Milanovića, koji je upozorio na problem isključenja obrtnika iz porezne reforme.

O tome nije bilo mnogo riječi na presici. Doduše, predsjednica Sekcije računovođa Đurđica Mostarčić rekla je da su u HOK-u na vrijeme upozoravali na taj problem, ali da nema odgovora iz Ministarstva financija. S kolegom Milanovićem i s Mostarčić ​malo sam čavrljao poslije konferencije. Stvar je u tome da će 60-ak tisuća obrtnika paušalista (54 posto od svih obrtnika) izdvajati više novca za doprinose (po stopi od 15 posto za prvi stup mirovinskog osiguranja) od ostalih zaposlenih u Hrvatskoj.

Skupi danak

Izračun pročelnice Sekcije računovodstva i knjigovodstva Udruženja obrtnika grada Zagreba Marine Perković koji mi je proslijedio kolega Milanović​ pokazuje da izostavljanjem obrtnika iz porezne reforme oni moraju plaćati dvostruko više nego što bi plaćali da su uključeni u nju. To je zaista skupo plaćen danak, o čemu bi u Ministarstvu financija trebali razmisliti. Naime, osnovica za plaćanje doprinosa obrtnicima paušalistima iznosi 624 eura, što znači da plaćaju 93,60 eura za prvi stup mirovinskog osiguranja. Da vas, dragi čitatelju, ne bih zamarao raznim formulama, navest ću samo da bi obrtnici paušalisti, da su kojim slučajem bili dio porezne reforme, za prvi stup izdvajali 48,60 eura, dakle 45 eura manje.

Osim što plaćaju doprinose više od ostalih, obrtnici paušalisti plaćat će ove godine, i to u velikom dijelu Hrvatske, još i više poreze na dohodak nego prije, ovisno u kojoj sredini imaju registriran obrt. Prirez je, znamo, ukinut, a općine i gradovi sami kreiraju porez na dohodak. E sad, za paušaliste je određen paušalni porez na dohodak po jedinstvenoj stopi od 12 posto. Kako mi je rekla Mostarčić u razgovoru u sjedištu HOK-a, a, vidim, to je kolegi Milanoviću rekla i Perković​, tom ‘jedinstvenom stopom za sve mnogi paušalci​ bit će u lošijem položaju nego prethodnih godina jer tada neki gradovi/općine nisu imali prirez‘, a i oni koji su ga imali, nisu bili tako visoki kao što je sada paušalni porez (naravno, izuzev Zagreba sa stopom prireza od 18 posto). Valja podsjetiti, zagrebački paušalni obrtnici do kraja prošle godine plaćali su 10 posto poreza i k tome 18 posto prireza, što je, kad se preračuna, ukupno bilo 11,80 posto. Sad je to, vidimo neznatno više (12 posto), ali ipak više, a ne manje, dok će u ostalim sredinama gdje je prirez bio niži, ili nije bio ni propisan, paušalni obrtnici od Nove godine plaćati mnogo više.

Ima li kraja?

Ni tu nije kraj jer su računovođe koji rade za obrtnike primijetili da neće samo onih 60 tisuća paušalaca proći gore nakon porezne reforme, nego će danak platiti i ostali obrtnici – dohodaši. Njihova je pak osnovica za obračun prvoga stupa mirovinskog osiguranja 1014 eura, što znači da će mjesečno izdvajati 152,10 eura (po stopi od 15 posto). Za razliku od njih direktorima i članovima uprava kompanija, koji također imaju istu osnovicu (1014 eura), primjenom formule koja je na snazi (namjerno je izbjegavam da ne kompliciram) mjesečni iznos za plaćanje prvoga stupa mirovinskog osiguranja bit će 130,65 eura ili 21,45 eura manje nego obrtnicima dohodašima.

Ne treba biti posebno pametan pa zaključiti da takav sustav nije pravedan jer je porezna reforma trebala zahvatiti sve koji su prijavljeni da rade u Hrvatskoj. To više što nije bilo mnogo kritika na novouspostavljeni sustav. Trebao je samo obuhvatiti sve one koji rade, dakle i svih 112.180 obrtnika. Na konferenciji za novinare predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil rekao je da je broj obrta u prošloj godini porastao za 10.027 ili za 9,8 posto te da su (prema podacima iz studenoga 2023.) svi obrti zapošljavali 213.212 osoba (obrtnici plus radnici), što je 12,9 posto od ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. I ti podaci pokazuju koliko je obrtništvo važno, zato apeliramo da Vlada preispita svoju odluku.

 

POST SCRIPTUM

Na konferenciji za novinare predsjednica Ceha računovođa Đurđica Mostarčić rekla je da je HOK upozoravao Ministarstvo financija na manjkavost porezne reforme, no odgovora s druge strane nije bilo.

– Nažalost, od 4. siječnja, kad je Pravilnik stupio na snagu, obrazloženje Ministarstva nisam vidjela. Ako i postoji, vjerojatno je napisano u stilu ‘da to nije bilo predviđeno poreznom reformom‘ – rekla je Mostarčić.

15. travanj 2024 15:09