Privatne pogrebničke tvrtke godinama se bune jer su im komunalne tvrtke nelojalna konkurencija. Iako i slabije upućeni, nakon što prouče problem, shvate da je to istina, nemaju saveznika u Hrvatskom saboru za izmjenu Zakona o komunalnom gospodarstvu
Prije neki dan Udruga Glas poduzetnika i Udruga pogrebnika Hrvatske podsjetile su nas na dugogodišnji problem – rat nelojalne konkurencije u pogrebničkom poslu. Komunalne tvrtke u vlasništvu gradova i općina ne ponašaju se tržišno, nego su povlaštene u odnosu na privatne tvrtke.
O tom sam problemu pisao još prije četiri godine, a i prije tri, no kao što možemo vidjeti, stvari se nisu pomaknule s mjesta. Naime, komunalne tvrtke svoju pogrebničku djelatnost i dalje financiraju većinom iz monopolističkih komunalnih djelatnosti (primjerice odvoza smeća), zahvaljujući čemu su ne samo uvijek likvidne nego mogu i lakše podizati kredite te nuditi i dampinške cijene za neke svoje pogrebničke usluge.
Nakon godina prosvjeda pogrebničkih privatnih tvrtki, prije četiri godine donesen je Zakon o komunalnom gospodarstvu koji je komunalnim tvrtkama naložio da do veljače 2019. razdvoje komunalnu od pogrebničke djelatnosti uvođenjem tzv. dvojnoga knjigovodstva. Iako su pisci zakona tvrdili da je time riješen problem nelojalne konkurencije jer sada komunalne tvrtke imaju dvojno knjigovodstvo (jedno za pogrebničke usluge), to uopće nije bilo točno. Štoviše, rekli bismo da je dvojno knjigovodstvo smokvin list za nastavak poslovanja komunalnih tvrtki kao povlaštenih na tržištu pogrebničkih usluga.
Damping se isplati
Evo primjera netransparentnosti: veliki broj komunalnih poduzeća nabavlja automobile vrijedne između dvjesto i tristo tisuća kuna kojima prevoze pokojnike. Naravno, treba što prije vratiti uloženo, logika je, no prijevoz pokojnika od mrtvačnice do groblja naplaćuju stotinjak kuna ili ga uopće ne naplaćuju. To su mi tada govorili pogrebnici. Kažu da se ništa nije promijenilo, a iako je prijevoz gotovo besplatan, ne treba podsjećati da uz vraćanje kredita treba platiti gorivo, održavanje automobila i dvojicu radnika koji će prenijeti kovčeg...
U čemu je štos? U tome da za razliku od privatnih pogrebnih društava komunalno poduzeće ne mora imati toliki prihod kojim bi pokrilo troškove i nešto zaradilo. No najveća je prednost komunalnih tvrtki u odnosu na privatne u tome što komunalci mogu ponuditi cjelokupnu uslugu – prijevoz pokojnika do groblja, ali i organizaciju ukopa. Potonje je ključ jer se ukopi naplaćuju po prilično visokim cijenama (primjerice u Zagrebu između 2500 i 7500 kuna, ovisno o tome imate li zakupljen grob i drugo) i tako nadoknađuju gubitak na prijevozu pokojnika. Naime, ukop pokojnika komunalna je usluga koju u većini lokalnih sredina obavlja komunalna tvrtka koja upravlja grobljem i zato može sniziti cijene ostalih usluga nabijajući cijenu ukopa.
Zato mi se čini opravdan zahtjev Udruge Glas poduzetnika i Udruge pogrebnika Hrvatske koje smatraju da bi privatnim pogrebničkim tvrtkama također trebalo omogućiti da organiziraju ukop pokojnika, tj. dati im priliku da sami organiziraju cjelokupan pogreb, od prijevoza pokojnika do ukopa. Naime, ako su zaista ravnopravni na tržištu, zašto nikada ni jedan grad ili JLRS nije raspisao javni natječaj za dodjelu usluge održavanja groblja i obavljanja pogrebnih poslova kako bi se natjecali i poduzetnici, nego je automatizmom te poslove dao svom komunalcu?
Ostavština za budućnost
Možemo se, po tko zna koji put, složiti s privatnim pogrebnim poduzećima 'da je takav pristup potpuno nekorektan i nepošten te da bi se to hitno trebalo promijeniti kako bi svi imali jednake mogućnosti jer se takvim pristupom onemogućuje slobodno poduzetništvo'.
Iz ovoga je jasno da su prije četiri godine najveći lobisti za kozmetičke izmjene Zakona o komunalnom gospodarstvu bili lokalni čelnici, i lijevi i desni. Takvim izmjenama, koje su se mogle tumačiti na razne načine, samo se povećao kaos na tržištu. U budućim zakonskim izmjenama treba strogo razdvojiti komunalnu tvrtku na dvije tvrtke, ali ne samo to – treba otvoriti i tržište organizacije ukopa pokojnika, pri čemu se neće favorizirati tvrtka u vlasništvu grada ili općine.
POST SCRIPTUM
Više od tri godine privatna pogrebnička poduzeća čekaju ocjenu Ustavnog suda o ustavnosti Zakona o komunalnom gospodarstvu. Uz Udrugu pogrebnika Hrvatske zahtjev je podnijela i Hrvatska obrtnička komora jer je Zakon prema svojim načelima kontradiktoran. Konkretno, sporan im je čl. 34. koji uvodi dvojno knjigovodstvo za komunalna poduzeća, što ne postoji nigdje u EU, kažu pogrebnici. Europske države imaju gradske komunalne ustanove, tvrtke koje se bave isključivo komunalnim poslovima za potrebe građana i poduzetnika.