Komentari
StoryEditor

Pomozimo razvoju mladih poljoprivrednika nešto blažim kriterijima

06. Svibanj 2024.
Iako načelno, ali s pravom, težimo okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta, rastu i jačanju poljoprivrednih organizacija (OPG-a, poduzeća, zadruga), postoje iznimke. Pitamo se vrijedi li takva politika kad govorimo o poticanju mladih poljoprivednika, nužnih za generacijsko oživljavanje naše poljoprivrede

Nedavno sam vodio razgovor s poljoprivrednim stručnjakom Ivanom Kopilovićem u kojem je, među ostalim, usporedio podatke o veličini poljoprivrednih zemljišta u Hrvatskoj i članicama EU-a pokazavši da je u našoj zemlji veličina posjeda samo trećina prosjeka EU-a. Stara je to naša boljka i po tko zna koji put ističemo da trebamo povući drastične, bolne rezove i početi poticati stvarne poljoprivredne proizvođače okrupnjujući poljoprivredna zemljišta i ona s većom ekonomskom vrijednošću proizvodnje koja ima potencijal još se povećati.

Svako pravilo, kako se ono kaže, ima iznimku pa bih mogao reći, iako ne sa sigurnošću, da bi i u našoj poljoprivrednoj politici (u redu, nije pravilo, nego politika) jačanja poljoprivrednih gospodarstava i potiskivanja u drugi plan poljoprivrednika hobista mogla postojati iznimka. Mislim pritom na poticanje mladih poljoprivrednika. Njih je danas oko 15 posto u odnosu na sve poljoprivrednike, a ciljani je postotak 20 posto kako bi se poljoprivreda generacijski oživila.

Mali, ali vrijedan

Upravo je u javnoj raspravi Prijedlog pravilnika o provedbi intervencije 75.01. – Uspostava mladih poljoprivrednika iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027. Njime bi se mladi poljoprivrednici trebali potaknuti da ulože u proizvodnju. Jedan od kriterija jest taj da se na natječaj za potpore mogu javiti mladi poljoprivrednici čije poljoprivredno gospodarstvo godišnje ekonomski vrijedi deset tisuća eura. Ima još kriterija, ali da ne kompliciramo stvar, uzet ćemo samo taj kako bismo potaknuli raspravu.

Načelno gledano, treba poduprijeti stvaranje jačih poljoprivrednih gospodarstava, a ona hobistička sufinancirati nekim drugim mjerama, možda socijalnim ili onima čiji je cilj očuvanje tradicije malih poljoprivrednika. Nisam siguran bi li bilo mudro provoditi takvu politiku kad su u pitanju mladi poljoprivrednici. Doduše, ako želimo biti korektni i objektivni, minimalna vrijednost godišnje proizvodnje od deset tisuća eura i nije neki iznos od kojega bi mladi poljoprivrednik mogao živjeti. S druge strane, baš zato što je mlad, nekako razmišljam, prema njemu bi politika ipak trebala imati blaže kriterije, odnosno poticati ga bez obzira na to što vrijednost njegove proizvodnje nije velika.

U tom smislu u javnoj raspravi sudjeluje mnogo poljoprivrednika i organizacija, a među češćim su komentarima oni da bi se taj minimalni prag čak trebao sniziti. Tako jedan smatra da bi trebalo smanjiti minimalnu ekonomsku veličinu gospodarstva na barem tri tisuće eura. Razlog vidi u tome da država potakne mlade poljoprivrednike koji su počeli raditi i stvarati od nule jer takvo poljoprivredno gospodarstvo nema izgleda postići veliku ekonomsku vrijednost i konkurirati velikim gospodarstvima u većini drugih natječaja. ‘Omogućite barem na jednom natječaju mladim ljudima koji su započeli i stvarno žele i vole se baviti poljoprivredom da im se omogući opremiti poljoprivredno gospodarstvo‘, piše taj poljoprivrednik.

Ostaje nam velik problem

Najviše predlagača smatra da bi se taj broj trebao smanjiti na osam tisuća eura godišnje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. I sad nešto razmišljam... Tih deset tisuća eura zaista je mala vrijednost, dakle Ministarstvo poljoprivrede već je postavilo niži minimalni prag. U idealnim uvjetima bilo bi bolje povećati ga, ali s obzirom na to da nam manjka mladih poljoprivrednika (doduše, ne samo nama, cijelu Europsku uniju muči taj problem), možda bi zaista bilo dobro razmisliti o dodatnom sniženju tog praga na, recimo, osam tisuća eura (na tri tisuće eura mislim da bi ipak bilo previše).

Dakle, cilj nam je okrupniti poljoprivredna zemljišta, potaknuti rast i razvoj ozbiljnih poljoprivrednih gospodarstava (pri čemu mislim i na OPG-ove), ali u slučaju mladih možda ipak trebamo napraviti iznimku. Nažalost, nama ostaje velik problem jer za ozbiljniji razvoj i mladih i starijih poljoprivrednika i poduzeća trebaju nam cjelokupna zemljišna i poljoprivredna, i to prilično bolna, reforma. 

 

POST SCRIPTUM

Još jedan pravilnik, onaj o potpori male vrijednosti u ribarstvu i akvakulturi, bio je predmet kritike jednog sudionika javne rasprave. Potporu će dobiti sektori gospodarskog ribolova na moru, uzgoja školjkaša, hladnovodnih i toplovodnih vrsta slatkovodnih riba te lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu. Kritičar smatra da bi trebalo dodati i poduzeća koja se bave preradom proizvoda ribarstva, smatra to diskriminiranjem prerađivača. Ovoga puta moram stati u obranu Ministarstva poljoprivrede jer je upravo za prerađivače ribe potkraj prošle godine bio raspisan poseban natječaj za potporu.

20. lipanj 2024 13:41