Brzinu primjene blockchaina u izdavanju obveznica mogu znatno destimulirati tržišni sudionici kojima transakcijski troškovi države donose lijep iznos zarade i financiranja – mimo prinosa i kamatnih stopa na izdane državne obveznice
Ovaj tekst objavljen je u Lideru u prosincu 2018. godine, napisali su ga zajedno Anto Bajo i Marko Primorac.
Upotreba blockchaina za izdavanje državnih vrijednosnica može pojednostavniti trgovanje vrijednosnim papirima, poboljšati operativnu učinkovitost, povećati regulatorni nadzor i znatno ubrzati te procese i učiniti ih sigurnijima. Blockchain nudi eliminiranje transakcijskih troškova kao i vremena izdanja vrijednosnica pa sve do prijeboja i namire. Tom se tehnologijom napušta tradicionalno izdavanje obveznica i prelazi se iz 'ručnog' vođenja knjige upisa i postupaka prijeboja i namire obveznica u nešto što se može dogoditi trenutačno (u realnom vremenu) na internetu.
Prva obveznica u Australiji
Tehnologija blockchaina je nova i slabo korištena na financijskom tržištu. Obveznica koju je izdao IBRD, članica grupe Svjetske banke, u kolovozu 2018. popularno nazvana Bond-i (engl. Blockchain Operated New Debt Instrument), u iznosu 100 milijuna australskih dolara, prva je obveznica izdana na operativnoj platformi blockchaina. Ta dvogodišnja obveznica prva je svjetska obveznica kreirana, dodijeljena, prenesena i upravljana upotrebom distribuirane knjige tehnologija (engl. distributed ledger technology – DLT). Iako je iznos izdanja mali (manje od 1% prosječnoga godišnjeg programa zaduživanja IBRD-a te nema utjecaja na kreditni profil banke), uspjeh obavljene transakcije predstavlja primjer izdavanja vrijednosnica sa znatno manjim transakcijskim troškovima u odnosu na postojeća – klasična izdanja. Dužničke transakcije na tržištu kapitala obično uključuju brojne posrednike i transakcijske agente. Tehnologija blockchaina pokazuje da postoji mogućnost pojednostavnjenja procesa izdavanja i trgovine vrijednosnicama kao i poboljšanja i pojednostavnjenja prijeboja i namire.
Transakcija IBRD-ovih obveznica dogodila se preko privatnog blockchaina i omogućila je potvrdu transakcija u stvarnom vremenu, budući da su investitori slali narudžbe izravno u narudžbenicu koju podržava platforma blockchaina.
Blockchain (lanac blokova) s kontroliranim pristupom (engl. permissioned blockchain) karakterizira pristup u kojem sudjeluju samo poznati sudionici koji imaju dodijeljene dozvole (licencije) za upotrebu funkcionalnosti i dozvole za pristup podacima o transakcijama drugih sudionika. Svi podaci trajno se pohranjuju u zajedničku (tj. dijeljenu) glavnu knjigu, čime se povećava transparentnost financijskih podataka. Vlasništvo nad digitalnim dokumentima uvijek je poznato, a brzina provedbe transakcija znatno se povećava u odnosu na klasični postupak izdanja. U svakom trenutku (realnom vremenu) zna se tko je vlasnik određene financijske imovine, a svaka se transakcija financijske imovine trajno evidentira u zajedničkoj glavnoj knjizi.
Dokumenti s 'digitalnim sadržajem' imaju svoju jedinstvenu identifikacijsku oznaku i povezani su s transakcijama u lancu blokova tako da se uvijek može pratiti revizorski trag. U tom procesu poznati su identiteti svih sudionika mreže lanca blokova (korištenjem digitalnih certifikata), a kontroliran je pristup s dodjelom prava sudionicima za čitanje i pisanje podataka. Vrijednosnice mogu imati iskaznu nominalnu vrijednost ili poveznicu prema vanjskom izvoru koja definira nominalnu vrijednost. Sve transakcije mogu se provjeriti i dodati u dijeljenu glavnu knjigu sporazumno, uz posredovanje institucije koja upravlja dijeljenom glavnom knjigom.
Tradicionalno izdavanje
Hrvatska obveznice na domaćem tržištu izdaje putem sindikata domaćih banaka kao aranžera izdanja. Na prijedlog Ministarstva financija, vlada donosi odluku o izdanju obveznica uz aranžere izdanja čija je ponuda najbolja. Obveznice se izdaju putem sindikata neovisno o valuti u kojoj su denominirane i o tržištu na kojem se izdaju. Za sve poslove oko izdavanja obveznica odgovoran je pomoćnik ministra financija koji vodi Upravu za upravljanje javnim dugom. On raspravlja s bankama investitorima o predviđenom iznosu izdanja obveznica, odabire banku gestora (vodećeg menadžera)1, pregovara o cijeni obveznica, provjerava zajmovnu dokumentaciju, sastavlja pravno mišljenje te u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom priprema prospekt za inozemno tržište.
Pokrovitelji izdanja obveznica su vodeće banke, a njihova je zadaća priprema i provedba izdavanja državnih obveznica za izdavatelja te upis i uplata obveznica radi daljnje prodaje potencijalnim ulagateljima. Sindikat osigurava uspjeh upisa i uplate te minimizira rizik plasmana. Međutim, sindikatom se umanjuje transparentnost određivanja cijene izdanja i poskupljuje proces izdavanja zbog plaćanja naknada bankama, članicama sindikata.
Nakon definiranja svih bitnih obilježja izdanja, Ministarstvo financija poziva potencijalne aranžere da podnesu ponude za aranžiranje izdanja obveznica. U Hrvatskoj je malo financijskih institucija koje mogu samostalno obavljati poslove aranžiranja izdanja državnih obveznica, osobito ako osim uloge aranžera, trebaju preuzeti i ulogu pokrovitelja izdanja. Stoga Ministarstvo financija šalje poziv svim većim bankama na podnošenje ponuda.
Zbog velikog rizika i nemogućnosti otkupa cjelokupnog izdanja državnih obveznica, banke se najčešće udružuju u sindikate. U tom slučaju potpisuju tzv. memorandum o razumijevanju kojim utvrđuju zajedničku ponudu Ministarstvu financija za aranžiranje izdanja državnih obveznica. Ministarstvo financija daje najboljem ponuđaču mandat za aranžiranje izdanja obveznica i dostavlja poziv na upis obveznica.2 Sindikat banaka potom potvrđuje Ministarstvu financija interes za upis obveznica, šalje obvezujuće ponude za upis, a Ministarstvo financija otvara knjigu upisa.
Nakon zatvaranja knjige upisa, Ministarstvo financija i agenti izdanja potpisuju ugovor o upisu obveznica. Njime se određuje cijena izdanja i konačni uvjeti izdanja obveznica. U ugovoru se navode i nominalni iznosi obveznica koje će upisati svaka pojedina banka – članica sindikata. Na dan uplate sredstava na račun državnog proračuna, agenti izdanja otvaraju registar obveznica u koji upisuju svoje pozicije sukladno nominalnim iznosima upisa obveznica navedenima u ugovoru o upisu; istoga dana dostavljaju ga SKDD-u. Nakon primitka registra obveznica, SKDD pozicije obveznica banaka iz registra obveznica evidentira na vlasničkim računima banaka te bankama dostavlja obavijest o stanju njihovih računa. Obveznice se, odmah nakon izdavanja, uvrštavaju u prvu kotaciju (službeno tržište) Zagrebačke burze, na kojoj se nakon uvrštenja očekuje sekundarno trgovanje obveznicama. Od otvaranja knjige upisa do uvrštenja obveznica na burzu obično protekne oko pet dana.
Što donosi blockchain
Jedna od važnih pretpostavki uspostave i razvoja tržišta javnog duga je i izgradnja kvalitetnog sustava izdanja obveznica te razvoj primarnog, a posebice sekundarnog tržišta državnih vrijednosnica. Uvođenjem tehnologije blockchaina i tehnika trgovanja eliminiraju se i znatno smanjuju troškovi posrednika u procesu, skraćuje put izdanja i plasmana obveznica te smanjuje potreba za uslugama prijeboja i namire kao i evidentiranja vlasništva, koje se sada događa u realnom vremenu. Brzinu primjene blockchaina u procesu izdanja obveznica znatno mogu destimulirati tržišni sudionici kojima transakcijski troškovi države predstavljaju lijep iznos zarade i financiranja – mimo prinosa i kamatnih stopa na izdane državne obveznice.