
Pozadina slovenskoga propalestinskog aktivizma

Slovenija svojom antiizraelskom politikom danas igra sličnu igru kao nekoć kada je blokirala zapadnu integraciju Hrvatske
Slovenija je postala iznimno vidljiva na europskoj političkoj sceni zahvaljujući izrazito antiizraelskim, odnosno propalestinskim potezima. Potkraj lipnja pridružila se Španjolskoj, Norveškoj i Irskoj u priznavanju Palestine, zatim je proglasila 'nepoželjnima' izraelske ministre iz političkoga spektra krajnje desnice (Ben-Gvira i Smotricha), bila je prva članica EU-a koja je zabranila prijevoz oružja i vojne opreme namijenjenih Izraelu. A ovih je dana postala i predvodnica inicijative da se Izraelu zabrani sudjelovanje na natjecanju za pjesmu 'Eurovizije'.
Tako aktivnu Sloveniju na europskoj političkoj sceni nismo vidjeli još otkako je njezin vanjskopolitički prioritet bio spriječiti zapadnu integraciju Hrvatske. Histeriziranjem u vezi s pitanjem razgraničenja u Savudrijskoj vali, odnosno Piranskome zaljevu, slovenska je politika više od desetljeća blokirala i nastojala spriječiti najprije hrvatsko pristupanje NATO-u, a zatim jednakim žarom i pristup EU-u.
Iako je Hrvatskoj proizvela mnogo muke i odgoda, u svome naumu naposljetku nije uspjela. Nakon toga razgraničenje u Savudrijskoj vali postalo je nevažno, Slovenija je postala nebitna članica EU-a, Hrvatska je dobila na važnosti kao glavna poveznica EU-a prema neintegriranim državama zapadnoga Balkana (BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji), a hrvatski premijer Andrej Plenković na europskoj političkoj pozornici danas igra utakmicu iznad kategorije države koju predstavlja...



