Registar šteta kao administrativna zapreka za poljoprivrednike

Ministarstvo poljoprivrede priprema pravilnik kojim bi država isplatila potporu proizvođačima za štetu zbog lanjskih klimatskih promjena i prirodnih nepogoda. No čini mi se da i tim pravilnikom zapravo nastojimo biti 'veći katolici od pape', kako se ono kaže, jer tražimo od poljoprivrednika nešto što ne traži ni tradicionalno birokratizirani briselski aparat.

Riječ je o Prijedlogu pravilnika o provedbi Programa potpore za poljoprivredne sektore pogođene nepovoljnim klimatskim prilikama i prirodnim nepogodama u 2024. godini. U čl. 5. piše da su za potporu prihvatljivi korisnici koji su, između ostalog, imali štetu od prirodnih nepogoda prijavljenu u Registru šteta veću od trideset posto na prinosu poljoprivrednih kultura voća, povrća, grožđa i sjemena te također štetu od prirodnih nepogoda prijavljenu u Registru šteta veću od dvjesto eura. Moram priznati da mi posljednje nije baš jasno (šteta veća od dvjesto eura), no za ovu temu to i nije važno. Poljoprivrednicima je u oči upalo to da će se za potporu moći javiti samo oni kojima je šteta evidentirana u Registru. Da bi pak bila evidentirana u njemu, mjerodavna jedinica lokalne samouprave mora proglasiti elementarnu nepogodu. I tu je, kako navode poljoprivrednici, problem.

Naše krajnosti

Kako sam naveo, Europska komisija u svom dokumentu koji se odnosi na te potpore uopće ne ističe potrebu za upisom u Registar šteta iako je to Ministarstvo poljoprivrede uvrstilo u Prijedlog pravilnika. Nemam ništa protiv da kriteriji za dodjelu potpore budu i malo stroži jer smo proteklih desetljeća svjedoci kako su se potpore dijelile šakom i kapom, a iako smo već gotovo dvanaest godina članica EU-a, manjkavosti ni sada ne nedostaje. No nemojmo ići iz krajnosti u krajnost, pogotovo ako bi posljedice bile loše za poljoprivrednike. Tako Hrvatska voćarska zajednica (HVZ) tvrdi da tim pristupom neće biti prihvatljivo 90-ak posto hrvatskih proizvođača voća, poglavito jabuka i mandarina. Hm, možda je taj postotak malo pretjeran jer mnogi često u sličnim situacijama uvećaju brojeve, no kako tvrde, prošle godine suša je uništila više od trideset tisuća tona jabuka i mandarina. Što je najgore, Dubrovačko-neretvanska županija, zbog raznih razloga, nije proglasila elementarnu nepogodu, pa nitko od proizvođača mandarina neće biti prihvatljiv korisnik. Nepogodu od suše nije proglasila ni Sisačko-moslovačka županija, a ni neke druge županije odnosno općine u Hrvatskoj, zbog čega će voćari i iz tih krajeva biti neprihvatljivi korisnici jer njihova šteta nije upisana u Registar šteta.

Osim toga, u mnogim situacijama, poput suše, teško je odmah izračunati štetu jer se stvarni razmjeri mogu vidjeti tek nakon berbe i tijekom skladištenja. Prije toga ona nije mjerljiva, zbog čega čak i u onim dijelovima Hrvatske u kojima je bila proglašena elementarna nepogoda voćari nisu odmah mogli poslati podatke o novčanoj šteti, nego su to napravili ujesen. Tako ni mnogi od njih nisu zbog toga upisani u Registar, pa će ostati bez potpore.

Bolji prijedlog

U HVZ-u dodaju da su voćari svojim jedinicama lokalne samouprave dostavljali dokumentaciju o šteti, ali badava. Sada mogu, da me se ne shvati pogrešno, samo mahati tim papirima prihvati li ministar David Vlajčić predloženi pravilnik. U svakom slučaju, takvim prijedlogom pravilnika ti su proizvođači unaprijed diskriminirani i ne mogu sudjelovati u prijavi štete, što sigurno nije namjera tih potpora, smatraju u HVZ-u. I čini mi se da imaju pravo. Vele kako bi glavni uvjet prihvatljivosti korisnika za potporu trebao biti taj da je zaista nastala šteta od nepovoljnih klimatskih uvjeta i prirodnih nepogoda na evidentnoj proizvodnji (ne površini) poljoprivrednika, a da se prijavljena šteta može dokazati transparentnom dokumentacijom koju ima svaki pravni subjekt koji se bavi proizvodnjom. Zato smatraju da takav pristup nije u redu i da se uvjet da je šteta evidentirana u Registru šteta izbaci iz pravilnika i da se umjesto toga kao uvjet stavi vjerodostojan, provjerljiv dokument o nastaloj šteti na evidentnoj proizvodnji. To je bolji prijedlog od onoga koji je dalo Ministarstvo.

POST SCRIPTUM

Primjedbe poput HVZ-ovih imaju i poljoprivredna zadruga Jabuka.hr i Udruga voćara Grada Zagreba. I oni tvrde da takav kriterij isključuje brojne proizvođače koji su pretrpjeli stvarnu štetu, i to zbog administrativnih razloga – poput neproglašenja elementarne nepogode. Kažu, ako europski programi ne traže evidentiranje štete u Registru, ne postoji opravdan razlog da se to traži od proizvođača u Hrvatskoj.