Američki predsjednik Donald Trump odlazi na način da se više nikada ne može vratiti u Bijelu kuću niti u visoku politiku. To je tek jedna od posljedica prosvjeda Trumpovih pristalica protiv navodne izborne prijevare, koji je završio njihovim nasilnim upadom u zdanje američkog Kongresa, u trenutku kada je Kongres trebao potvrditi izbornu pobjedu novog predsjednika Joe Bidena.
Iz Washingtona smo u posljednja 24 sata gledali prizore kakve smo navikli gledati iz zemalja trećeg svijeta, pratiti uživo kako snage sigurnosti s Capitol Hilla evakuiraju američkog potpredsjednika Mikea Pencea, koji je između vjernosti Ustavu i lojalnosti Predsjedniku bez oklijevanja izabrao Ustav i odlučio slijediti proceduru proglašenja izabranog predsjednika, potom evakuiraju i ostale kongresnike na sigurne lokacije…
Što su posljedice?
Pokazalo se da čak niti američka demokracija nije imuna na politički motivirano nasilje. Iako su prizori nasilja izgledali porazno i jadno za današnju Ameriku, vidjelo se u kojoj je mjeri cijeli politički establishment ipak vrlo čvrsto na strani demokratskog poretka: kada su prosvjedi počeli prerastati u nasilje, a izostajala je uvjerljiva Trumpova intervencija da ih pokuša zaustaviti i primiriti, od njega su se redom počeli distancirati i njegovi najveći pobornici iz republikanske stranke, uključujući i potpredsjednika Pencea.
Naposljetku je ostao sam, pokazavši da je politički nedorastao zadatku, da nije shvatio da je njegova uloga rušenja i provjetravanja dotadašnjeg modela upravljanja (na unutarnjem i međunarodnom planu) završena s jednim mandatom, da nije znao dostojanstveno otići na kraju. Sada se razmatra i mogućnost da bude opozvan i prije okončanja mandata i predaje vlasti – 20. siječnja što bi mu i službeno onemogućilo buduće kandidiranje za najviše javne funkcije, uključujući i predsjedničku. U svakom slučaju Trump je svojim koketiranjem s prosvjedima protiv priznavanja izbornih rezultata sam sebe upisao u listu definitivno bivših političara.
Republikancima je ostavio prostor za konsolidaciju i rast stranke bez njegovog, prevelikim egom opterećenog uplitanja. Nova Bidenova administracija gradit će svoju politiku dobrim dijelom i na njegovim stečevinama (osobito međunarodnu). Njegov neuobičajeno izravni politički izričaj razotkrio je koliko je Amerika podijeljeno društvo, o čemu će morati voditi računa i nova Bidenova administracija, koja je osvajanjem većine i u Senatu osvojila sve mehanizme nužne za upravljanje državom. Trumpovim odlaskom, na način kakvog si je sam priredio, ta podijeljenost neće nestati.
I jedan od ključnih zadataka političkog establishmenta - i vladajućeg demokratskog i oporbenog republikanskog - bit će potraga za nekim novim društvenim balansom i kompromisom. Nimalo jednostavna.
Ali slični bi ispiti mogli europske demokracije, koje sada pomalo likuju nad zbivanjima u SAD-u, snaći u godinama koje dolaze.