Komentari
StoryEditor

Višnja Starešina: HDZ između ‘statusa quo‘ s Plenkovićem i promjena sa Stierom i Kovačem

26. Siječanj 2020.
foto Ratko Mavar
U slučaju ‘statusa quo‘ HDZ sigurno gubi parlamentarne izbore. Odluči li se članstvo za promjene, to otvara HDZ-u veće izglede na izborima, odnosno barem zaustavljanje Plenkovićeva negativnog izbornog trenda, ali to još ne znači da će se promjene i provesti

HDZ-ovi šefovi poslije Franje Tuđmana baš ne vole unutarnje izbore, osobito one s više kandidata. Tuđman je bio neupitni vođa koji je stvorio stranku koja je stvorila državu. Ili, marketinški rječnikom, napravio je brend na kojem i danas stranački nasljednici ubiru profit. I takav neupitni Tuđman imao je potrebu, barem forme radi, imati protukandidata, odnosno protukandidatkinju, na unutarstranačkim izborima. Pričalo se da je sâm zamolio Vesnu Girardi-Jurkić da se kandidira za predsjednicu stranke kao njegova protukandidatkinja. Znalo se da Girardi-Jurkić nema baš nikakvih izgleda, ali bila je to važna poruka nakon jednopartijskog sustava.

Njegovi nasljednici, u liderskim kapacitetima uopće neusporedivi s Tuđmanom, činili su sve da izbjegnu izbore s više kandidata, da maksimalno suze utjecaj članstva na izbor HDZ-ova vodstva i da koliko je god moguće isključe slobodno mišljenje iz stranačke prakse. Čak su sami o sebi voljeli govoriti kao o 'HDZ-ovoj mašineriji' ili 'stranačkoj vojsci'. Rezultat je današnji HDZ koji je počeo gubiti već na lokalnim izborima 2018., a birači su mu potpuno otkazali povjerenje na europskim i nedavnim predsjedničkim izborima. Jer stranka je izgubila duh i politički sadržaj, svela se na puku političku trgovinu, 'mašinerija' je zastarjela, a 'stranačka vojska' nije dovoljna za izborni uspjeh.

Uloga Škore i Milanovića u HDZ-u

Međutim, upravo ti porazi omogućili su otvaranje nekih novih procesa u stranci i zapravo prisilili aktualnog šefa HDZ-a Andreja Plenkovića na unutarstranačke izbore u statutarnom roku, s više kandidata prema načelu 'jedan član, jedan glas'. A u stranačkim krugovima prethodno su se sasvim ozbiljno razmatrali načini i modeli za izbjegavanje izbora s više kandidata prema tom načelu. No, eto, i bez vlastite namjere Miroslav Škoro i Zoran Milanović svojim su rezultatima na predsjedničkim izborima barem odškrinuli vrata demokratskim promjenama u HDZ-u.

Tako će, sada je već izgledno, u neko doba u ožujku HDZ održati unutarstranačke izbore s više kandidata na kojima će cjelokupno članstvo birati predsjednika i najuže vodstvo stranke. Ti će izbori biti veliki test za HDZ i znatno će utjecati na rezultat skorašnjih parlamentarnih izbora i posljedično na smjer Hrvatske u sljedećih pet godina. Kad je o stranci riječ, pokazat će je li članstvo u stanju pobijediti klijentelizam u sebi i glasati za promjene ili ipak želi sačuvati ugodniji mu 'status quo'. U slučaju 'statusa quo' HDZ sigurno gubi parlamentarne izbore, 'mašinerija' izgleda još anakronije, otvara se prostor za vladu lijeve koalicije, ali također vrlo skromnih kapaciteta, a srednjoročno se, zapravo, otvaraju vrata nekim 'trećim putovima' čija je želja za promjenom sustava mnogo veća od stvarnih mogućnosti. Odluči li se članstvo za promjene, to sigurno otvara HDZ-u veće izglede na parlamentarnim izborima, barem zaustavljanje Plenkovićeva negativnog izbornog trenda, ali još ne znači da će se promjene i provesti.

Okupljanje tima za alternativu

Protagonist 'statusa quo' je, dakako, Andrej Plenković. Nasuprot njegovu sve lošijem rejtingu među birača, koji nikakvi crni labudovi ne mogu prikriti, nasuprot nezadovoljstvu koje stranački ljudi izražavaju po kafićima, Plenkovićevi izgledi da pobijedi na stranačkim izborima i dalje su veliki. Zato što deseci tisuća članova zaposlenih u javnom i državnom sektoru, članova koji dobivaju poslove s državom, žive dobro u tome klijentelističkom sustavu. Prioritet im je očuvati tu poziciju. I istinski se pribojavaju svake promjene. Oni bi radije plesali na Titanicu do posljednje sekunde nego skočili u čamac za spašavanje.
Nasuprot Plenkoviću, sada je već sasvim izgledno, naći će se tim za alternativu koji se okuplja oko Davora Ive Stiera, Mire Kovača, Ivana Penave, Domagoja Miloševića. Za početak, formiranjem tima alternative i zajedničkim nastupom na izborima uvećali su si izglede za pobjedu. Također su umanjili prostor za ubacivanje zečeva stranačkog establišmenta u izbornu utrku. I treće, poslali su poruku kako znaju da bez tima nema uspješnog upravljanja, ni i stranci ni u izvršnoj vlasti. No tek treba vidjeti s kakvim će programom ići prema stranci i kako će ga iznijeti.

Nije isključena ni pojava još nekih kandidata, ali Plenković i kandidat tima alternative bit će svakako glavni izborni natjecatelji. Sada se samo čeka znak za početak izbornog obračuna u 'obitelji'. A to znaju biti i vrlo prljavi obračuni.

22. studeni 2024 05:37