U javnoj je raspravi pravilnik o dodjeli potpora kompanijama koje prerađuju poljoprivredne proizvode kako bi im se kompenzirao rast troška energenata od 1. veljače do 31. prosinca 2023. Dakle, riječ je o nabavi energenata u tom razdoblju, što je posebno važno, kako ćemo vidjeti u nastavku, ali i potrošnji u tom vremenskom intervalu. Zanimljive su primjedbe uputile pojedine kompanije te HGK, mislim da su argumentirane i nadam se da će ih u Ministarstvu poljoprivrede razmotriti.
Tako Miroslav Božić, savjetnik predsjednika Uprave Hrvatske industrije šećera (HIŠ), tematizira dvije manjkavosti pravilnika. Jedna je ta da se rast troška priznaje od 1. veljače do kraja 2023. pitajući se zašto se ne priznaje rast troška od 1. siječnja. Vjeruje da je više riječ o nesmotrenosti predlagača pravilnika te podsjeća da je za potporu u 2022. država zaista odredila razdoblje od 1. veljače do kraja 2022. Ali tada je razlog bio sasvim opravdan, naime, u veljači te godine Rusija je napala Ukrajinu, nastala je kriza i cijene energenata naglo su porasle. Sve do ruskog napada cijene su bile stabilne (nakon koronakrize) i zbog toga je izostala, ponavljam, opravdano, potpora za siječanj 2022. godine.
Podaci sve pokazuju
Međutim, kao što je navedeno, sad se opet piše pravilnik koji uvažava samo rast troškova energenata nabavljenih od 1. veljače do kraja 2023. te potrošnju u tom razdoblju. A što ćemo sa siječnjem, pitaju se čelnici kompanija, jer nije u tom mjesecu ruska vojska otišla na godišnji odmor niti su cijene energenata vraćene u normalne okvire! Zato Božić ispred HIŠ-a, ali i Vindon, ViR, Koka te HGK predlažu da se pravilnikom prizna razdoblje potrošnje od 1. siječnja do kraja 2023. godine.
Dakle, to je što se tiče potrošnje, ali ne i nabave energenata. Božić, ali i drugi, posebno HGK, smatraju da bi se razdoblje nabave energenata od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. trebalo produljiti, da tako kažemo unatrag, ili da upotrijebimo pravni termin – retroaktivno – te da potpora za rast cijena energenata obuhvati razdoblje njihove nabave od početka zadnjega kvartala 2022. (tj. 1. listopada) pa do kraja 2023. godine.
Stvar je u tome, kako on objašnjava, da je dio energenata koji su stvarno potrošeni tijekom 2023. nabavljen u zadnjim mjesecima prethodne godine kako bi se popunili skladišni spremnici za tu namjenu. Naglašava da je riječ o energentima koji su nabavljeni u zadnjem kvartalu 2022., a koji nisu potrošeni do kraja te godine, nego su bili namijenjeni za potrošnju u 2023. te su u toj godini i potrošeni. U nastavku Božić piše da podaci prerađivačke industrije pokazuju da se većina količine energenata koji su kupljeni tijekom prva tri tromjesečja u pravilu i potroši tijekom iste kalendarske godine, a oni kupljeni u zadnjem kvartalu troše se u sljedećoj godini. Zato predlaže da se u pravilniku doda da se potpore daju i za energente nabavljene u zadnjem kvartalu 2022., uz dva uvjeta: da nisu potrošeni u 2022., pa stoga za njih nije mogla biti ostvarena potpora po ovoj osnovi, te da su te količine stvarno potrošene tijekom prihvatljiva razdoblja od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine.
Molba instituciji
U nastavku Božić piše: ‘Pri tome su u posebno teškoj situaciji prerađivači poput HIŠ-a koji najveći dio prerade obavljaju sezonski te zbog toga moraju imati veću zalihu pojedinih energenata prije početka prerade, koja za vrijeme šećerne kampanje traje 24/7, uz obvezu potpunog preuzimanja i prerade sirovine od svojih kooperanata, koja često svoj vrh ima na prijelazu dviju kalendarskih godina.‘
Meni su oba ta prijedloga, tj. da se razdoblje potrošnje energenata pomakne s 1. veljače na 1. siječnja, a da se razdoblje nabave energenata pomakne na zadnji kvartal 2022. (pod uvjetom da za te energente nabavljene u zadnjem kvartalu 2022. nije ostvarena potpora u toj godini te da su stvarno potrošeni u 2023.), čine razumnim. Uostalom, nije Božić jedini, kako sam naveo, koji to dosta dobro argumentira, pa bih svakako zamolio, ako išta vrijedi moj skromni glas, da mjerodavni u Ministarstvu poljoprivrede barem razmotre to što ljudi pišu, a, nadam se, i prihvate.
POST SCRIPTUM
Zanimljivu primjedbu o nepotrebnom administrativnom opterećivanju kompanija poslali su iz Vindona. Navode da je uza zahtjev za potporu potrebno dostaviti ovjerene potvrde dobavljača energenata da su podnositelji podmirili sva potraživanja prema njima u formatu PDF-a. Smatraju to nepotrebnim, a i pitanje je hoće li dobavljači na vrijeme poslati potvrdu te predlažu da se kao dokaz o plaćanju prizna i bankovni izvadak iz kojeg je vidljivo da su energenti plaćeni. I taj mi se prijedlog čini razumnim.