Hrvatska ide u novi val legalizacije nelegalno izgrađenih zgrada, a poljoprivrednici i prerađivači ne mogu izgraditi svoje objekte na državnome poljoprivrednom zemljištu. I dok od legalizacije nelegalno izgrađenih zgrada uglavnom imamo štetu, na poljoprivrednom zemljištu imali bismo barem neku korist
U najnovijim izmjenama Zakona o gradnji najavljen je nastavak legalizacije nelegalno izgrađenih objekata niklih do 21. lipnja 2011., ako ispunjavaju kriterije. Pretpostavljam da su mnogi članovi struke zakolutali očima (zar opet?), ali i, primjerice, vinari, koji muku muče s time što ne mogu izgraditi kušaonicu vina na poljoprivrednom zemljištu.
Na to podsjeća HUP – Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede. Posljedica je da su vinari nakon deset godina iznimno slabe iskorištenosti vinskih omotnica sad već očajni. Razlog je Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je najveća zapreka ulaganjima i rastu proizvodnje hrvatskih vinara. U HUP-u naglašavaju da je Hrvatska do sada legalizirala stotine tisuća nelegalnih objekata, no kad su u pitanju hrvatski vinari, gradnja dodatnih sadržaja poput kušaonica vina, smještajnih kapaciteta, sportskih i dječjih igrališta, bazena, wellness-prostora ili parkirališta za autobuse iznimno je teška i dugotrajna. Ja bih ipak dodao da tu nije riječ samo o vinarima, ni mnogi poljoprivrednici ne mogu ulagati u objekte na državnome poljoprivrednom zemljištu iako je posljednjih godina u zakonskom smislu ostvaren nekakav pomak. No nedovoljan, smatraju mnogi čiji je posao povezan s poljoprivredom.
Bez potpore ulaganju
Konkretno, HUP-ovci upozoravaju da su raspisivanje natječaja za zakup vinograda na državnom zemljištu i gradnja pratećih objekata uz vinograde prema postojećem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu gotovo nemogući i ne daju odgovarajuću potporu tom sektoru u ulaganju i proizvodnji. Vinari već više od deset godina nestrpljivo čekaju natječaje za poljoprivredno zemljište koje imaju u privremenim ugovorima, ali Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne prepoznaje njihove probleme, pa te površine i dalje ostaju nevidljive za fondove EU-a i investicije. Osim toga, uzrok su dugogodišnjeg neraspisivanja natječaja za zakup zemljišta i velike površine obrasloga poljoprivrednog zemljišta pogodnoga za vinogradarsku proizvodnju, koje zbog toga, prema Zakonu, prelaze u šumskogospodarsku osnovu te se na taj način isključuju iz proizvodnje vina.
Zato HUP – Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede predlaže da u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu vinogradi budu prepoznati kao posebna kategorija, neopterećeni odredbama zabrane parcelacije, razvrgnućem suvlasništva i različitim trajanjem zakupa. Potrebno je omogućiti raspisivanje natječaja za zakup za cjelinu vinograda (ako se sastoji od više parcela), propisati obvezu zakupca o usklađivanju katastra i zemljišne knjige, omogućiti gradnju pratećih objekata i dodatnih sadržaja uz vinograde te istodobno zadržati namjenu poljoprivrednog zemljišta u skladu s odredbama ugovora o zakupu.
Prilika za renome
Sve je to u redu, no ja bih se, ponavljam, zadržao na zabrani gradnje objekata na državnome poljoprivrednom zemljištu. Nije jasno zašto se ne dopušta gradnja objekata na takvom zemljištu, pogotovo ako će ta zgrada jednoga dana, kad istekne ugovor o zakupu, postati državna. To vrijedi i za stočare i za vinare jer, kako kažu u HUP-u, dozvola za, primjerice, gradnju kušaonice izimno je važna za najpotentnije vinske regije poput Istre, Međimurja, Dalmacije i Zlatne doline. S druge strane, sigurno mnogima nije bilo svejedno kad je na predstavljanju Zakona o gradnji u Hrvatskom saboru ministar Branko Bačić, među ostalim, rekao veliku novost: da će se Zakonom omogućiti legalizacija svih zgrada izgrađenih do 21. lipnja 2011. ako ispunjavaju kriterije. Doduše, njega kao rijetko kojeg ministra gospodarstvenici dosta hvale, no pitanje je što će o nastavku legalizacije reći struka. Dakle, s jedne se strane nagrađuju oni koji krše propise o gradnji, a s druge strane država ne prepoznaje gospodarski interes da se poljoprivrednicima i prerađivačima (vinarima) zakonski omogući gradnja. Već prema tradiciji, svaki ministar poljoprivrede podastre poljoprivrednicima svoju verziju Zakona o poljoprivredi, pa to možemo očekivati i od Josipa Dabre. On još mora mnogo raditi na tome da bi dostigao renome kolege mu Bačića, no Zakon o poljoprivrednom zemljištu prilika mu je da napravi veliki korak u tom smjeru.
POST SCRIPTUM
Ne mogu se ne osvrnuti na izbor sudaca Ustavnog suda. Nisam kompetentan ocjenjivati njihovu stručnost, no u ovom slučaju htio bih pohvaliti dvije najveće stranke – HDZ i SDP. Usprkos nekim trzavicama i odgodi izglasavanja za jedan dan te dvije stranke pokazale su da su na visini zadatka – izabrale su suce i tako nas oslobodile ustavne krize. Kvaliteta je, kao i uvijek do sada, nebitna, forma je bila najvažnija.