Pišu: Anamarija Mujanović i Marija Crnjak
Oni gradovi koji žele uvesti ili modernizirati javni prijevoz da bi smanjili prometne gužve, već sad se trebaju pripremati za natječaje za nabavku električnih autobusa i punionica iz fondova EU koji se očekuju krajem ove i početkom sljedeće godine. No, trebaju imati na umu da se neće sufinancirati zakup elektroenergetskih priključaka, te da se za to sami trebaju pobrinuti, te na vrijeme početi pregovarati s HEP ODS-om ili osmisliti hibridna rješenja sa solarima i spremnicima, istaknuli su na panelu o inovativnoj urbanoj mobilnosti konferencije ‘48 sati‘ Saša Bart iz tvrtke Dyvolve te Branimir Šteko iz Končar Digitala.
Matija Mandić iz tvrtke King ICT napomenuo je prije toga kako su pametna rješenja i primjena AI-a temelj održivosti razvoja svakog grada. Naveo je primjer kamera koje imaju značajno veću ulogu u kontroliranju i planiranju prometa, povećanju sigurnosti, smanjenju gužvi, jačanju protočnosti.
Branimir Šteko istaknuo je kako je u Hrvatskoj već krenuo veliki projekt elektrifikacije javnog prometa, koja se prije vezivala samo uz tramvaje i željeznicu, a danas je nabavka električnih autobusa garancija jačanja popularnosti javnog prijevoza.
Končar u tome ima značajnu ulogu, napomenuo je Šteko, napomenuvši da su rokovi jako bitni, i da se treba na vrijeme priključiti.
Saša Bart istaknuo je kako javni prijevoz više ne može biti socijalna kategorija.
– Vidimo da mnogi gradovi žele motivirati građane da koriste javni prijevoz, no dizajn sustava ne može biti prilagođen samo umirovljenicima i učenicima, odnosno biti socijalna kategorija. Sustav mora biti točan i pouzdan kako bi ga koristili i poslovni ljudi – kazao je Bart.
Europska urbana inicijativa i Urbact – programi za jačanje kapaciteta gradova na prvi pogled zvuče itekako apstraktno, no oni donose prilike za hrvatske gradove u području ljudskih resursa, organizacijske strukture, sustava i alata te modela upravljanja. Upravo o ova dva programa je na 15. godišnjem susretu gradonačelnika i poduzetnika govorila Lucija Jusup iz Udruge gradova.
– Zakonodavac sve više stavlja na račun gradova pa nije ni čudno da postoje problemi u administraciji – rekla je Jusup predstavljajući benefite ova dva programa koji već sljedeće godine raspisuju nove pozive za gradove.
Cilj ovih programa je, prema Jusup, izgradnja kapaciteta i znanja, odnosno poboljšanje institucionalnih kapaciteta javnih djela i dionika, postavljanje integriranog i participativnog pristupa održivom urbanom razvoju te dostupnost znanja i praksi programa praktičarima i kreatorima politika kako bi se ugradili u lokalne, regionalne, nacionalne i europske urbane politike.
Urbact nudi, po inicijativi, pola milijuna eura, a poziv za ovaj program bi se trebao otvoriti već u siječnju dok Europska urbana inicijativa, s budžetom do pet milijuna eura po gradu, poziv treba otvoriti u svibnju.
O svojim iskustvima u ovim programima u Poreču su na konferenciji govorili Antonija Babić, voditeljica Odsjeka za europske politike Grada Pule i Petar Mišura, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika.
Pula se do sada prijavila na dva Urbact programa i to s fokusom na mlade s obzirom da su, baš kao i mnogi drugi, suočeni sa smanjenjem broja stanovnika te za sada bilježe samo pozitivna iskustva. Ipak, prema riječima voditeljice Odsjeka za europske politike, treba više raditi na procesu monitoringa što se sada uređuje i novim Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH, a upravo zakonodavni okvir je ono što gradovima treba, kaže Babić.
Šibenik s druge strane već 12 godina radi na projektima Urbacta, a čak su četiri puta bili i partneri u ovom programu.
– Do sada su vodeći partneri bili stranci, hrvatski gradovi su uvijek bili sa strane, no sada je došlo vrijeme da mi prikupimo najveći novac i da mi diktiramo tempo – rekao je Mišura naglasivši da je ulaganje u ljude na lokalnoj razini do sada bilo van fokusa pa nema ni mnogo projekata u kojima se radi na ovom području. Ipak, učiti se može iz grešaka drugih gradova pa se gradovi trenutno školuju kroz neformalne oblike školovanja.
