Konferencije i edukacije
StoryEditor

Ako će se tvrtka lažno deklarirati kao ulagač u održivo, uslijedit će velike kazne

18. Svibanj 2023.
ESG - Održiva budućnost, Ante Žigmanfoto Ratko Mavar

Na dupkom punoj Liderovoj konferenciji ESG Održiva budućnost koja se održava u Zagrebu, u prvom dijelu poduzetnici su imali priliku u izlaganjima najvećih stručnjaka čuti što ih točno čeka u ESG izvještavanjima u bližoj budućnosti.

Ante Žigman, predsjednik Uprave HANFA-e održao je prezentaciju Primjena direktive o korporativnom izvještavanju u održivosti (CSRD) te je istaknuo kako su za održivo financiranje potrebna su tri faktora: financijski i nefinancijski sektor te ulagatelji. - Postoji puno kritičara Uredbe o taksonomiji i ESG izvještavanja, koji misle da je to čista administracija bez konkretnih pozitivnih promjena. Zeleni akcijski plan i Pariški sporazum imaju nekoliko stupova: jedan su nefinancijske institucije, a drugi je financijske kojeg HANFA nadzire. Nama kao regulatoru bitan je onaj koji se odnosi na financijske institucije kojima će izvješća poduzeća biti inputi za financiranje poslovanja. Konačni cilj svih tih regulativa je da financijske institucije ne kreditiraju one tvrtke koje nisu spremne smanjiti svoj negativni utjecaj na okoliš. U tom smjeru će se smjeru reagirati puno brže nego što je na početku izgledalo. A to znači da netko neće moći kupiti vašu dionicu ako u svoje poslovanje nemate uvedene sve ESG elemente. Banke vas neće kreditirati  po istim kamatnim stopama. Centralne banke i ostale institucije gledat će da, ako se tvrtka deklarira kao ulagač u održivo (a puno ih se tako deklarira), a na kraju to tako ne ispadne, uslijede velike kazne. A mislim da financijski sektor to ne želi – upozorio je Žigman.  

Taksonomija je, dodao je, važna kako bi omogućila usporedbu. Možda je na prvi pogled komplicirana i zahtjevna, ali je jedini alat za postizanje ravnoteže u regulativi. HANFA će s Ministarstvom financija krenuti u implementaciju CSRD direktive kroz nekoliko zakona, a najviše kroz Zakon o računovodstvu.

Prva CSRD izvješća očekuju se u 2025. godini za poslovanje u 2024, a čekaju se smjernice koje će dati okvir kako će ta izvješća trebati izgledati. Mala i srednja poduzeća svoje izvještaje moraju početi slati 2027, a mikro poduzeća 2028.

-Sada obveza obuhvaća samo velike, ali kako će vrijeme teći, djelovat će više i na ostale. Konkretno, broj obveznika će se povećati za četiri puta, sa današnjih 12 tisuća tvrtki u EU, na njih 50 tisuća u idućih četiri do pet godina. Radi se o velikom broju poduzetnika pa ne čudi interes za ESG temu – istaknuo je Žigman.

Vali Marszalek, direktorica ESG odjela u Mazarsu objasnila je kako će točno izgledati standardi izvještavanja. Naime, Za razliku od direktive koja se implementira u zakonodavstvo, standardi se provode putem akata koji odmah idu u primjenu.

- Većina malih i srednjih tvrtki neće biti obveznici jer nisu izlistani na europskom tržištu, ali će o nekim podacima morati izvijestiti. Za njih će biti pripremljen dobrovoljni standard. Okvir je napravljen tako da se traže tri sloja informacija. Prvi su neovisni o sektoru i postoje kako bi se potaknula usporedivost između subjekata. Drugi sloj su sektorski specifični da se potakne usporedivost među konkurentima, a na kraju su informacije specifične za sami subjekt – objasnila je Marszalek.

Arhitektura okvira temelji se na dva međusektorska standarda, ESRS1 (opći zahtjevi) te ESRS2 (opće objave) te 10 tematskih standarda koji pokrivaju sva pitanja ESG-a.

-Zahtjeva za objavom (DR) u nacrtu općih standarda je ukupno 82, od kojih još svaki još ima svoje podtočke, a takvih pojedinačnih podataka je ukupno 1.100. U prvom draftu ih je bilo 2.100, što znači da smo još dobro prošli. Otprilike jedna trećina se odnosi na kvantitativne, a dvije na kvalitativne podatke – rekla je Marszalek.   No tvrtke, dodala je, neće morati sve podatke izvijestiti.

- Zato svaka tvrtka mora proći analizu materijalnosti i gledati DR-ove koji se tiču baš njih. Radi se o kompleksnom i sveobuhvatnom izvještavanju koje ulazi u samu strategiju kompanije i vođenje poslovanja. No bez obzira na to, vaši sljedeći koraci, ako ih već niste poduzeti, trebali bi biti da vidite ulazite li u obvezni opseg, što također nije jednostavno. Nakon toga slijedi edukacija menadžmenta i ključnih zaposlenika da se napravi analiza materijalnosti i analiza nedostataka, da znate što dalje trebate raditi. Na kraju je najzabavniji dio, kada uđemo u projekte za implementaciju strategije – zaključila je Marszalek.

Dosta toga još stoji u zraku, još uvijek se čekaju finalni standardi koji bi trebali biti poznati idući mjesec ili će se prolongirati. Ne zna se hoće li biti javnog savjetovanja niti u kojem će obliku doći neke promijenjene stavke. U tijeku je veliko lobiranje u EU.

17. studeni 2024 08:17