Konferencije i edukacije
StoryEditor

Banke dižu kamatne stope prije ljeta, ali u Hrvatskoj će biti manji rast nego u Europi i Americi

06. Svibanj 2022.
bankarski panel Guverneri i bankari

Nakon uvodne prezentacije ekonomskog analitičara Velimira Šonje iz Arhivanalitike, Inflacija, monetarna politika i gospodarski rast u europodručju u uvjetima serije vanjskih šokova 2020.-2022, čelni ljudi bankarskog sektora na drugom panelu Inflacija i kamatne stopama, na Liderovom susretu guvernera i bankara regije u Rovinju, dali su optimistične prognoze.

Složili su se da je podizanje referentnih kamatnih stopa nužno no da će taj rast biti puno blaži nego što je slučaj u SAD-u i nešto blaže od europskih. Boštjan Vasle, guverner Banke Slovenije i član Upravnog vijeća Europske središnje banke na prošlom je panelu istaknuo da bi se to moglo dogoditi prije ljeta.

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka procijenio je kako bi taj rast mogao biti od -0,5 do +0,5 posto. - Središnje banke povećavat će  zaštitni sloj kapitala, kao što se dogodilo za stambenim kreditima u Njemačkoj i Austriji, rekao je Adrović.

Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke istaknuo je da smo još uvijek na rekordno niskim kamatnim stopama koje se nisu oporavile još od prije globalne financijske krize, što se odrazilo i na pasivnu i aktivnu stranu.

- Smanjivanje kamatnih marži se dogodilo zbog povećanja konkurentnosti u bankarskom sustavu. Krediti su proizvod, a kamata je cijena tog proizvoda. Banke čuvaju tržište i očekujem da će se cjenovne politike promijeniti u nekoj u blažoj mjeri – istaknuo je Badurina.

Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave Privredne banke Zagreb smatra da će rast kamate biti usporeniji jer smo u procesu uvođenja eura te u ogromnoj količini likvidnosti.

- Zato ne očekujem da će banke povećavati pasivne kamatne stope. Na strani aktivnih to možemo u očekivati. Svaki će se plasman gledati pojedinačno no efekt neće biti tako oštar – smatra  Jelušić Kašić, dodajući da će NPOO i europska sredstva potaknuti investicije koje će biti sufinancirane od banka.

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke također očekuje blagi rast kamatnih stopa te kaže da se čeka donošenje kamatne politike od strane Europske središnje banke koja, za razliku od SAD-a, još uvijek razmišlja koliko će biti dugoročna inflacija pa bi njezina reakcija mogla stići prekasno.

– Kamatna stopa se od -0,5 konvergira prema nuli no sada su još uvijek negativne kamatne stope. Vjerojatno će se u drugoj polovici godine negativni efekti smanjiti no za razliku od SAD-a, nećemo imati nagli rast kamata, pogotovo u Hrvatskoj. Bit će efekata na klijente, ali blažih u odnosu na SAD i Europu – zaključuje Schoefboeck.

Na panelu se razgovaralo i o potražnji korporativnog sektora za kreditima, koja je, kako je rečeno, nešto malo porasla, ali je još uvijek na niskoj razini.

- U vrijeme pandemije imali smo velik rast potražnje korporacija za gotovinom, međutim od tada bilježimo nižu potražnju, pogotovo naspram stambenih kredita koji su paralelno rasli za 8 do 9,5 posto. Korporativni sektor se počeo buditi, međutim znajući da će većina alokacija iz EU fondova otići u javni sektor, ne očekujem da će potražnja biti velika – istaknuo je Badurina.

Postavilo se i pitanje zbog čega zalihe sirovina koje su danas vrlo tražene, banke ne priznaju kao kolaterale, na što je Jelušić Kašić usmjerila adresu na HBOR i Hamag Bicro koji imaju programe koji tada pomažu u bankama u situacijama kada nema čvrstog kolaterala, pogotovo kad su u pitanju male i srednje tvrtke.

Schoefboeck je dodao kako se ove godine može primijetiti blagi porast investicijskih kredita u S&M sektoru te da je to je ohrabrujuće. Upozorio je i na to da je važno da tvrtke koje potražuju kredite imaju izrađeno kvalitetno financijsko izvješće kako bi banke imale transparentnu sliku o tome što se događa u tvrtki, što, ističe, u malim i srednjim tvrtkama nije tako jednostavno.

Bankari napominju i to da je sada dobro vrijeme da korisnici kredita sa svojim bankama ugovore fiksnu kamatnu stopu, na razdoblje od pet do deset godina, što je lako ugovoriti i promijeniti bez troškova.

Na panelu je gostovao i Vladimir Vasić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije koji je ispričao da je prije par dana Narodna banka Srbije povećala referentnu stopu  sa jedan na 1,5 posto te da je to diglo buru u srpskoj javnosti, dok u vrijeme kada se stopa smanjivala nitko nije postavljao pitanja.

- Uloga udruženja banaka u regiji bi trebala biti da amortiziraju udar koji se očekuje. Monetarna politika središnjih banaka je lijek za smanjenje rizika - smatra Vasić.

Rekao je i to da je  ovisnost Srbije o europskim tržištima je preko 80 posto, s regijom preko 95 posto no da je likvidnost trenutno odlična.

– Kreditni plasmani u gospodarstvu lani su rasli su za devet posto, a među građanima za 12 posto i taj trend se nastavio u prvom kvartalu. Lani je rast BDP-a Srbije iznosio 7,5 posto, uglavnom zbog javnih investicija koje su povukle ostale no da su ovogodišnje projekcije rasta između 3,5 i 4 posto – rekao je Vasić.

17. svibanj 2022 15:19