Konferencije i edukacije
StoryEditor

Bitno je da gradovi teže pametnim rješenjima otvorenoga koda

21. Ožujak 2024.
Ivica Puljakfoto Boris Ščitar

Uza sva pametna rješenja za gradove neminovno dolaze i izazovi, pa je tako Ivica Puljak, gradonačelnik Splita, na danas održanoj Liderovoj konferenciji Smart Cities spomenuo problem što nemaju sva pametna gradska rješenja otvoreni kod, pa se podacima ne može lako pristupiti iz različitih gradskih odjela. Isto tako, održavanje nekih rješenja ponekad je i do četiri puta skuplje nego nabava samog rješenja, stoga Puljak smatra da sustavi moraju komunicirati jedan s drugim.

– Budućnost digitalnih rješenja su digitalni blizanci, sva pametna rješenja simulirana na računalu. Sanjam da ujutro kada dođem na svoje radno mjesto, da me čekaju predikcije što bi se danas moglo dogoditi u gradu, da onda na temelju toga možemo predlagati rješenja. Radimo na tome da izgradimo cijelu simulaciju grada kojom ćemo moći raditi predikcije. To ćemo raditi kroz Smart City Lab. Izgradili smo najveći tehnološki park u Hrvatskoj, gdje se nalazi prostor koji će biti R&D odjel naših tvrtki. Dio zaposlenika bit će u našem Labu zajedno s industrijom i akademijom te ćemo kroz suradnju te tri strane razvijati pametna rješenja – istaknuo je Puljak, osvrnuvši se i na ostala pametna rješenja koja je do sada Grad Split uveo.

Za Splićane jeftinija kava na rivi

Osim što su kroz Smart City aplikaciju omogućili građanima da plaćaju sve račune gradskih tvrtki (vodovod, otpad, parkiranje), Grad Split s druge je strane potpuno ukinuo plaćanje, primjerice, vrtića preko uplatnica, kako bi potaknuli građane na korištenje digitalne aplikacije. Na isti su način podigli cijene parkinga i smanjili cijene javnog prijevoza, kako bi potakli građane na korištenje autobusa. Glavni razlog kašnjenja gradskih autobusa zapravo leži u činjenici da vozači troše previše vremena prodajući kartu, pa je Grad Split smanjio cijenu karte na jedan euro, ali ako se kupuje kod vozača cijena joj je dva eura. Za tri mjeseca 80 posto manje ljudi kupovalo je karte kod vozača.

Također, kako je objasnio Puljak, jedini su u Hrvatskoj (za sada) uveli kontakt centar. Dio gradskih službenika, naime, mnogo vremena ulaže u odgovaranje na pitanja građana, a od sada građani odgovore na svoja pitanja mogu dobiti telefonom, e-mailom te kroz spomenutu aplikaciju. Jedno od pametnih rješenja koje u Splitu planiraju uvest jest loyalty kartica za građane kako bi, primjerice, kavu na rivi mogli plaćati preko aplikacije po manjoj cijeni.

Komunikacija između pametnih rješenja

Branimir Šteko, direktor sektora prodaje i razvoja poslovanja u Končar-Digitalu, također je istaknuo važnost otvorenoga koda za gradove.

– Sva pametna rješenja koja dobijemo pojedinačno su dobra, ali ona ne komuniciraju jedna između drugih i poslije imamo problem s održavanjem tih platformi – bilo da tvrtka to više ne proizvodi ili daje neprihvatljive cijene održavanja. Zato je bitno da gradovi teže rješenjima koja su otvorenoga koda. Poželjno je da je kod otvoren jer u tom trenutku imate na raspolaganju više tvrtki koje mogu raditi na nadogradnji tog softvera, uključujući i same gradove – napomenuo je Šteko, dodajući da Končar-Digital nudi upravo ona rješenja o kojima gradonačelnik Puljak sanja.

image

Branimir Šteko

foto Boris Ščitar

A da bi se riješio problem otvorenoga koda koji je Puljak naveo, odnosno da bi se interoperabilno moglo upravljati gradskim procesima te kako bi sve gradske institucije imale uvid u podatke koji se kroz digitalne platforme prikupljaju, Filip Tončić, izvršni direktor za financije tvrtke Infodom, predstavio je tehnološka rješenja koja Infodom razvija. Ponekad su za jedan običan odgovor od gradske uprave potrebni dani ili čak tjedni, zato Infodom kroz partnerstva s gradovima i gradskim ustanovama sudjeluje u procesima digitalne transformacije.

– Upravljanjem znanjima i iskustvima može se doći do učinkovitijeg procesa – istaknuo je Tončić.

image

Filip Tončić

foto Boris Ščitar

Disperzija turista

Za razliku od Grada Splita i pitanja otvorenoga koda, ono što je mučilo Grad Dubrovnik, a što je na konferenciji opisao gradonačelnik Mato Franković, su prekomjerni turizam i bojazan da će uspjeh postati neuspjeh.

Ne više od dva kruzera u gradu istovremeno i ne manje od osam sati boravka ključni su koraci regulacija za kruzere kojima je Grad Dubrovnik transformirao tok kretanja turista. Na taj su način, rekao je Franković, omogućili gostima s kruzera da dođu u povijesnu jezgru, pogledaju i druge znamenitosti u okolici Dubrovnika, ali i da potroše više novca te da odlazeći iz grada imaju potrebu ponovno se vratiti te odsjesti duže, u hotelima i apartmanima. Nadalje, Grad Dubrovnik pametno je rasporedio broj posjetitelja kako se u gradu ne bi stvarale gužve.

– Shvatili smo da brojke posjetitelja tijekom godine nikad nisu bile problem za dubrovački turizam, nego je bitno kako je ta brojka raspoređena unutar dana, tjedna, mjeseca i godine. Ako je ta brojka dobro raspoređena i kvalitetno, onda se neće događati gužve. U 2023. kroz povijesnu jezgru Dubrovnika prošlo je 4,7 milijuna ljudi i u nijednom trenutku nismo imali problem. U svakom trenutku brojači posjetitelja broje koliko je ljudi u povijesnoj jezgri, u kojim terminima, kako i na koji način provode vrijeme u jezgri – rekao je Franković, dodajući da su uveli aplikaciju za rezervaciju termina dnevnih izletnika koji u grad stižu autobusom, tako da je sada dozvoljeno da u svakih pola sata dođe samo sedam autobusa.

image

Mato Franković

foto Boris Ščitar

Nekad je, ispričao je Franković, u grad znalo dnevno doći od 140 do 200 autobusa.

Za goste koji odsjedaju u hotelima i apartmanima uveli su aplikaciju u kojoj mogu vidjeti kolika se gužva u određeno vrijeme očekuje na kojem mjestu u gradu, a osmislili su i DU Pass koja objedinjuje ulaz na Dubrovačke zidine, sve kulturne ustanove i dvije besplatne vožnje autobusnom u jednu ulaznicu, kako bi se turiste disperziralo i na druge znamenitosti osim Zidina. U prošloj je godini DU Pass ostvario promet od 15 milijuna eura.

– Održivi turizam ključan je za budućnost ne samo našeg grada nego cijele Hrvatske. Kada pričam o reguliranju broja apartmana, to smatram nužnim zbog generacija koje dolaze. Govorim to jer mogu svjedočiti na primjeru Dubrovnika da stambene zgrade u blizini jezgre više nisu stambene zgrade, postale su apartmanske zgrade, a to nije bilo planirano. To je potrebno mijenjati – zaključio je Franković.

Autonomna vozila dolaze

O različitim rješenjima pametnih gradova na današnjoj su Liderovoj konferenciji Smart Cities brojni sudionici imali prilike čuti od naših susjeda. Na primjer, Marko Bertogna, redoviti profesor na talijanskom Sveučilištu Modena i Emilia Romagna (UNIMORE) i direktor Hipert Laba, predstavio je pametno automobilsko područje talijanskog grada Modene (MASA). Modena je, naime, dom automobilskih marki poput Maseratija, Lamborghinija i Ducatija, a u neposrednoj blizini grada, u općini Maranello, nalazi se i tvornica Ferrarija.

Bertogna smatra da su danas veliki hype autonomna vozila i uvjeren je da će ona sigurno doći, no za to će trebati duže nego što Elon Musk i ostali tvrde. Razvoj autonomnih vozila, istaknuo je Bertogna, s inženjerske strane koči veliko pitanje sigurnosti koje tek treba adresirati.

image

Marko Bertogna

foto Boris Ščitar
22. travanj 2024 21:02