Panelisti su složni da su tehnička rješenja tu, no da su ključni edukacija, jasni zakonski okviri i partnerski pristup države
Na panelu ‘Brži, jednostavniji i sigurniji financijski tokovi‘ na ovogodišnjem Liderovom Financijskom forumu govornici su se složili oko jedne stvari – budućnost je digitalna, samo je pitanje koliko brzo ćemo do nje stići.
Izvršna direktorica sektora pravnih i regulatornih poslova u Telemachu Hrvatska te predsjednica HGK udruženja telekomunikacijskih i poštanskih usluga Morana Čulo Jovičić naglasila je da digitalna infrastruktura nije nešto što je „lijepo imati“, nego nužna osnova bez koje digitalni servisi ne bi mogli funkcionirati.
- Mi smo o pitanjima digitalizacije govorili puno prije nego što je to postao trend. Bez ulaganja u digitalnu infrastrukturu, ništa od ovoga danas ne bi bilo moguće - istaknula je Čulo Jovičić, dodavši kako telekomi čine temelj na kojemu počinje digitalna transformacija.
No, put do potpune digitalizacije nije jednostavan. - Nailazimo na velik otpor kod korisnika – iako im digitalno zvuči korisno, i dalje vole papir, vole platiti papirnati račun - objasnila je. Razlog tome vidi u niskoj digitalnoj pismenosti, što nije samo hrvatski, već i širi europski problem.
- Bez čvrstih mjera i jasnih rokova, neće biti pravog digitalnog skoka - poručila je.
Direktor Texela Božidar Andrija Lukša podsjetio je da su razlike među poduzetnicima ogromne.
- Imamo tehnološki entuzijaste, ali i poduzetnike koji 35 godina rade po istom modelu i teško prihvaćaju promjene - rekao je. Prema njegovim riječima, digitalizacija nije samo pitanje tehnologije, već i organizacijske kulture.
- Većina poduzetnika prima eRačune, ali ih mali dio šalje. Fiskalizacija 2.0. trebala bi to promijeniti i donijeti pravu digitalnu revoluciju u računovodstvu – izjavio je. Poseban izazov, kako navodi, jest i educiranje zaposlenika da preuzmu dio administrativnih poslova koje digitalni alati omogućuju – što često nailazi na otpor.
Operativni direktor tvrtke Moj eRačun Josip Kovačec otvorio je pitanje uloge države u digitalizaciji, posebno u kontekstu najavljene Fiskalizacije 2.0.
- Imamo državu koja javnim novcem stvara novog tržišnog igrača i istovremeno regulira tržište – to guši inovacije - upozorio je. Predložio je partnerski model u kojem bi država imala ulogu nadzora, dok bi inovacije i implementacija bile u domeni privatnog sektora.
Iako je, kako kaže, tehnička spremnost tržišta visoka u praksi još uvijek postoji dvostruki rad: i digitalna i analogna obrada istih dokumenata. Za najmanje poduzetnike to ipak ne bi trebao biti problem jer su dostupne i besplatne aplikacije.
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber upozorila je na neusklađenost državnih procesa s idejom digitalizacije.
- Nema smisla da mi državi nosimo papire koje je ona nama izdala. Meni je to nevjerojatno - rekla je. Dodala je i kako njihovi članovi kontinuirano dobivaju poruke da se nova fiskalizacija planira bez prijelaznog razdoblja, što stvara dodatni pritisak na mala i srednja poduzeća.
- Te kompanije nemaju ni IT odjele ni vlastito računovodstvo, a već sada nemamo jasne upute kako bi se trebale pripremiti – rekla je Weber.
Panelisti su složni da su tehnička rješenja tu, poduzetnici su sve više spremni, a tržište ima alate. No, ključni su edukacija, jasni zakonski okviri i partnerski pristup države. Bez toga, digitalna transformacija ostat će djelomična, spora i nepotpuna. Fiskalizacija 2.0. potencijalno je snažan iskorak, ali samo ako se pravilno implementira i podrži na svim razinama.
