Da će nas uništiti nedostatak obične inteligencije i sustavnog razmišljanja, a ne razvoj umjetne inteligencije, na današnjem Liderovom G.R.I.D. forumu istaknuo je Drago Cmuk, osnivač i partner u Forvis Mazarsu, naglašavajući važnost kritičnog načina razmišljanja u doba krize demokracije i istinitosti informacija. Kako je Cmuk objasnio na okruglom stolu na temu umjetne inteligencije, problem Hrvatske i naše regije jest ‘sindrom austrougarskih konjušara‘.
– Gledamo ljude koji se voze u skupim automobilima, ali u digitalnom svijetu neće pobijediti ona tvrtka koja će koristiti najviše AI-ja, nego ona koja će koristiti najviše mozgova, odnosno pametnih ljudi. Naučili smo zaobilaziti sustav i snalaziti se, ali sustavno promišljanje je ključno. Moramo zaposliti ljude koji imaju pravu inteligenciju – iznio je svoje mišljenje Cmuk, kritizirajući pritom obrazovni sustav za kojega smatra da djecu samo uči ‘bubati‘ gradivo.
Slavko Vidović, direktor Centra izvrsnosti za razvoj i inovacije u Infodomu, naglasio je važnost digitalnog upravljanja (engl. digital governance). Također je dodao da u Hrvatskoj menadžment djeluje top-down, a digitalne tehnologije zahtijevaju bottom-up pristup, odnosno djelovanje odozdo, od najnižih pozicija, prema gore.
Na pitanje moderatorice okruglog stola, Liderove novinarke Ksenije Puškarić, o tome gdje su u tome hrvatske tvrtke, Vidović je odgovorio da u digitalnom upravljanju prednjače IT tvrtke.
– U načinu razmišljanja predvode IT tvrtke, no mnogo puta učimo na primjerima drugih istovrsnih kompanija, čak i ono što ne činiti. Vjerujem da je tu bit stvari jer će se kompanije morati osloniti ne samo da rastu na temelju unutarnjih stvari, nego investiranja u okolinu i suradnje te iz toga generirati novi rast i povezanost – rekao je Vidović, ukazavši na važnost podataka koje svaka tvrtka posjeduje.
A da bi se podaci tvrtke uopće mogli koristiti za uvođenje umjetne inteligencije u poslovne procese potrebni su podatkovni centri. Kako na njih utječe AI objasnio je Filip Olujić, izvršni direktor Databoxa, objasnivši da je za neometano funkcioniranje data centara i dostupnosti podataka nužna velika količina električne energije, što za pogon, a što za hlađenje. Već vide slučajeve upotrebe umjetne inteligencije za optimizaciju hlađenja podatkovnih centara, kako bi bili efikasniji. No, Olujić se osvrnuo i na eksponencijalni rast potrebe za električnom energijom podatkovnih centara.
– Do prije pet godina kada su se projektirali podatkovni centri, projektanti su predlagali 2,5 kilovata snage po ormaru. Sada se projektira minimalno pet kilovata. Zbog Nvidije i njihove nove platforme za AI vani se traži 100 kilovata po ormaru. To znači da će 10 ormara trošiti koliko troši trenutno najveći podatkovni centar u Hrvatskoj s 200 ormara. Dakle, smanjivat će se količina ormara, ali će se povećavati potrošnja struje – objasnio je Olujić.
Čak 80 posto prekida usluge podatkovnih centara dolazi zbog ljudske greške, napomenuo je Olujić, a prekid usluge, odnosno ‘nestanak interneta‘ je, uz otimanje podataka, najgori scenarij za svaku tvrtku.
Cmuk je dodao da su konzultanti ti koji se bave predikcijom i mogu reći može li se nešto s tehnologijom ili ne, odnosno štite tvrtke od pogrešnih investicija i alata. On pak smatra da je najveća primjena umjetne inteligencije u uslužnim djelatnostima, dok Vidović mislida će AI imati najveću ulogu u zdravstvenom sektoru, a njezinu primjenu vidi i u javnom sektoru.
Kako to izgleda u realnom sektoru i kako tvrtke prilagođavaju svoja AI rješenja objasnio je Zlatko Matokanović, direktor istraživanja i razvoja umjetne inteligencije u Q Agencyju, na primjeru izazova dvostruke digitalne transformacije s kojom su se susreli u Q-u.
– Dvostruka digitalna transformacija jest razvijanje AI usluga i vlastita transformacija u isto vrijeme. Pitali smo se želimo li se baviti AI-jem, želimo li uključiti AI u naše usluge, koliko duboko želimo ući u to, želimo li raditi rješenja koja se naslanjaju na već gotove servise ili nešto potpuno novo. Odlučili smo se za središnje rješenje – korištenje gotovih open-source rješenja, modificiranje tih rješenja i uključivanje u produkt klijenata - rekao je Matokanović, posebno naglasivši važnost interne transformacije.
– Rizik je motivirati određeni broj ljudi da koriste AI, traži se sweet spot gdje će ljudi biti motivirani, gdje neće odlaziti (bar ne dio njih), gdje će vidjeti vrijednost u tome. Prilagodba kulture je ogroman dio tog procesa, da AI postane novo normalno, dio poslovanja kao što je project management, i kojega nećemo uvijek razumjeti, ali da ga znamo koristiti i prepoznati rizike te kako poboljšati svoje poslovanje i poslovanje klijenata – zaključio je Matokanović.
