Već se neko vrijeme čelnici država uvođenjem ciljeva o smanjenju CO2 pokušavaju iskupiti planetu Zemlji za štetu koje smo svjesni već godinama. Pa kako bi spriječili zagrijavanje planeta većina zemalja ima cilj doseći ugljičnu neovisnost do 2050.
Postizanje ovog cilja zahtijeva, između ostalog, brzu dekarbonizaciju, odnosno smanjenje emisija stakleničkih plinova nastalih izgaranjem fosilnih goriva. To se može postići korištenjem obnovljivih izvora energije koji sada čine jednu trećinu globalnog energetskog kapaciteta te elektrifikacijom što je više moguće sektora. No, da bi se postigla dekarbonizacija, moraju se promijeniti svi aspekti gospodarstva – od načina na koji se proizvodi energija, kako se proizvode ostali proizvodi u industriji, kako se oni isporučuju, do načina na koji se upravlja zemljom.
– Traže se novi poslovni modeli kako smanjiti CO2 emisiju globalno i zaključak je da se treba ozbiljno pozabaviti sa regulatornim mehanizmima koji će na osnovu mjerenja i primjene najboljih mogućih praksi, proizvodnjom energije iz OIE u svim procesima koji dovode do emisija CO2, ograničiti emisije štetnih plinova u atmosferu. Dekarbonizacija je u stvari osnovni pokretač cijelog globalnog pokreta korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) i napuštanja fosilnih goriva. Kako se do sada nije previše govorilo o dekarbonizaciji već indirektno o uvođenju OIE i zamjeni fosilnih goriva, prije svega u proizvodnji električne energije, u gospodarstvu, prometu, transportu i poljoprivredi, sazrelo je vrijeme da se u javnoj komunikaciji govori o stvarnom razlogu uvođenja OIE, a to je potreba za smanjenjem CO2 ili dekarbonizacija – istaknula je Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije, koja će sudjelovati na Liderovoj konferenciji ‘Energetska budućnost Hrvatske‘.
Pokrovac je istaknula i da će cijeli energetski sektor doživjeti jednu veliku transformaciju te da u narednom, tranzicijskom periodu iz fosilne u OIE ekonomiju, trebamo sagledati sve sastavnice tranzicije počevši od snimka postojećeg stanja (uočavanja ključnih CO2 emitera pojedinačno i globalno) kao i trenutne proizvodne kapacitete električne energije iz OIE.
– Na osnovu ovakvog snimka stanja sačiniti plan ili strategiju energetskog razvoja koji se mora bazirati na pametnim IT rješenjima vođenja energetskih sustava (električnih i plinskih) te planirati razvoj nove mreže koja će omogućiti maksimalnu proizvodnju na mjestu potrošnje ili što bliže mjestu potrošnje kako bi smanjili potrebu za transportom energije, a time i potencijalne gubitke u mrežama. Postavljanje proizvodnje električne energije i vodika uz transportne infrastrukturne koridore (željeznice, autocesta i transportnih plinovoda) zadovoljit ćemo potrebe za energijom u sektoru prometa i transporta. Proizvodnjom EE iz OIE blizu ili uz energetske-industrijske zone smanjit ćemo troškove proizvodnje u energetski intenzivnoj industriji. Integrirane sunčane elektrane instalirane na krovove kuća i gospodarskih objekata ćemo većim dijelom omogućiti potrošnju OIE za osobne potrebe. Agregiranjem agrosunčanih elektrana u sustav dekarbonizacije poljoprivrednog sektora je sad moguće i stvoreni su preduvjeti za ‘net zero‘ poljoprivredu u Hrvatskoj. Velike promjene traže i veliku otvorenost prema tim promjenama – objasnila je Pokrovac.
Detaljno o ovoj temi moći ćete slušati na 12. Liderovoj konferenciji ‘Energetska budućnost Hrvatske‘ na okruglom stolu naziva ‘Kako ubrzati dekarbonizaciju‘. U ovoj raspravi ćete uz Pokrovac imati priliku slušati Ivu Milatića, državnog tajnika Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Željka Vrbana, zamjenika predsjednika HERA-e, Mariju Šćulac Domac, direktorica sektora za industriju i održivi razvoj HGK, i Marijana Cengera, predsjednika Hrvatske udruge proizvođača bioplina.
Konferencija će održati se 16.6. u Zonaru Zagreb. Detaljan program i link za prijavu možete pronaći našoj web stranici.