Konferencije i edukacije
StoryEditor

Dušan Šešok: Zbog korporativnih poreza u Sloveniji Iskra dio proizvodnje seli u Hrvatsku

26. Srpanj 2022.
Dušan Šešok

Iako smo u sezoni godišnjih odmora, u punom su jeku pripreme za najuzbudljiviji gospodarski dan u ovoj godini, tradicionalni Liderov skup Dan velikih planova, koji će se 21. rujna održati u Zagrebu. S obzirom na sve gospodarske i političke okolnosti koje su nas sustigle nakon pandemije poput ruske agresije na Ukrajinu, divlju inflaciju iza koje se naviruje recesija, još uvijek prisutne nestašice materijala i sirovina te (iako u manjoj mjeri) nestabilne dobavne lance, sigurno je da zanimljivih tema i osvrta na konferenciji neće nedostajati. I to iz prve ruke od čelnih ljudi hrvatskog gospodarstva koji će iznijeti svoje prognoze i predviđanja za iduću godinu.

Među njima je i Dušan Šešok, vlasnik najveće slovenske obiteljske grupacije Iskra, Remontnog brodogradilišta Šibenik i Elke. Šešok je nekoć bio ministar financija Slovenije odradio mandat u Vladi koja je bila zaslužna za odcjepljenje države, ali je, kako sam za sebe kaže, zapravo klasičan industrijalac, a njegova tvrtka i dalje traži mogućnosti i priprema  akvizicije u Hrvatskoj.

- Ključni izazovi u našoj, elektroindustriji, u velikoj će mjeri biti pod utjecajem vanjskih faktora koje je u ovom trenutku teško predvidjeti. Sve je izglednije da se sukob u Ukrajini neće završiti tako skoro, moguće je da će potrajati i godinama. Kako je svima jasno da se ne radi o sukobu regionalnog karaktera nego da se upravo crta potpuno nova geopolitička karta svijeta, u čemu sudjeluju i druge velike sile poput SAD-a i Kine, sve se negativno reflektira na ekonomiju, dominantno u Europskoj uniji – komentira Šešok. Njegova se grupacija, dodaje, jednako kao u i COVID pandemiji, dobro nosi s krizom te i dalje tekuću godinu očekuje završiti sa planiranih 300 milijuna eura prihoda te 40 milijuna EBITDA-e.

Iako je Iskra u prvom dijelu godine poslovala u skladu s planom, Šešok smatra da će druga polovica godine biti ekonomski teža.

– Glavni je izazov u ovakvoj situaciji osigurati redovitu opskrbu od strane dobavljača, u čemu smo zasad uspjeli,  doduše uz plaćanje znatno viših cijena sirovina i materijala. Velika neizvjesnost vlada oko isporuke energenata, što bi se posebno moglo vidjeti na jesen, kada se očekuje povećana potrošnja prirodnog plina.  Mislim da s redukcijama struje nećemo imati problema, niti u Sloveniji niti u Hrvatskoj, zbog dobrog omjera domaće komponente u proizvodnji električne energije. Međutim, ukoliko dođe do prekida opskrbe Europe plinom iz Rusije, mogući su veliki problemi za industriju koja plin koristi kao primarni energent – smatra Šešok.

U Iskri se već razrađuju scenariji kako smanjiti potrošnju plina, što uključuje i limitiranje grijanja prostorija na 18 stupnjeva te neke druge mjere.

– Naš menadžment ubrzano radi na implementaciji postojećih projekata instalacije fotonaponskih elektrana na krovove svih naših postrojenja u Sloveniji i Hrvatskoj te instalaciji baterija za skladištenje proizvedenih viškova električne energije,  kako bismo u konačnici kao tvrtka bili neovisni od burzovnih oscilacija i špekulacija s cijenama energije – najavljuje Šešok.

Od ostalih mjera Iskra je počela raditi na optimizaciji zaliha koje su trenutačno visoke, a to će nastaviti raditi i tijekom ove i iduće godine.

– Kada je započeo snažan rast cijena odlučili smo napuniti skladišta kako bismo se zaštitili od daljnjeg rasta, ali i potencijalnog nedostatka sirovina. Naime, tijekom 2021. te u  prvoj polovni ove godine nismo stizali proizvesti količine koje smo imali naručene, a cijene sirovina i rokovi dobave su rasli. Međutim, posljednjih mjeseci trendovi su preokrenuti i cijene sirovina i materijala počele su padati, što je potencijalni predznak pada potražnje, moguće i recesije. Kako smo u Iskri dominantno u branši koja radi s elektrikom, možda nas zbog trendova elektrifikacije kriza konkretno neće toliko snažno pogoditi, ali generalna slika nadolazećeg razdoblja je zabrinjavajuća – kaže Šešok.

Njegova tvrtka krenula je i sa optimizacijom broja zaposlenih posebno u Sloveniji,  gdje se najavljuje dizanje korporativnih poreza, što tržište Iskrinog proizvodnog programa ne može cjenovno podnijeti pa Šešpk planira dio proizvodnih kapaciteta preseliti u Hrvatsku i regiju. Konstantno se ulaže i u automatizaciju i djelomičnu robotizaciju proizvodnje , što se vidi u Iskrinim pogonima.

Što se tiče planova za iduću godinu najveći rast prihoda u matičnoj tvrtki u Sloveniji Iskra očekuje u segmentu mjerne i prekidačke tehnike, a što se tiče Elke moguć je blagi pad prihoda jer se cijena kablova  formira prema ulaznim parametrima repromaterijala. Iako su  brodogradilišta često prva žrtva recesije, u Šibeniku se planira sudjelovanje u nadolazećim natječajima sufinanciranima iz EU fondova za modernizaciju i elektrifikaciju domaće flote, gdje postoji  veliko iskustvo izvoza hibridnih brodova u Norvešku.

Kako kaže Šešok, nakon prošlogodišnje akvizicije Elke, Iskra je uložila značajna sredstva u obrtni kapital  hrvatskih tvrtki, ali i nastavlja sa snažnim kapitalnim ulaganjima.

– U Šibeniku je nažalost zbog rata u Ukrajini projekt novog plovnog doka na čekanju, ali druga ulaganja u modernizaciju i povećanje kapaciteta se nastavljaju. Elka nema prostora za ozbiljnije širenje na postojećoj lokaciji na Žitnjaku, tako da planiramo preseljenje u novi i moderni pogon u Velikom Trgovišću, gdje smo našli kvalitetnu lokaciju. – najavljuje Šešok.

Iskra je u idućoj godini planirala konsolidirani prihod od 400 milijuna eura i 50 milijuna EBITDA, što uključuje organski rast trenutačnog portfelja, ali i realizaciju još jedne značajnije akvizicije u Hrvatskoj, na kojoj se aktivno radi.

U posljednjih 13 godina poslovni skup Dan velikih planova postao je zaštitni znak Liderovih konferencija, okupivši oko 4600 sudionika i 220 govornika, mahom predvodnika različitih industrija te čelnih ljudi iz političkog i javnog života. Konferencija je stekla status nezaobilaznog političko-gospodarskog eventa, a ove će godine obuhvatiti ključne teme kao što su globalni trendovi, očekivanja od sljedeće godine u regiji, monetarno-kreditna politika u 2023, fiskalna politika i učinci na potrošnju, privlačenje investicija i poticanje izvoza te prognoze za 2023.

Ne propustite priliku za druženje s najuspješnijim poduzetnicima, prijavite se na vrijeme za sudjelovanje na 14. Danu velikih planova koji se održava 21. rujna u Velikoj kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma. Više informacija možete pronaći na poveznici.

24. travanj 2024 12:23