Slovo ‘G‘ u akronimu ESG, odnosi se na upravljačke čimbenike (engl. governance) donošenja odluka, od donošenja strategije i njezine provedbe do raspodjele prava i odgovornosti između različitih dionika u trgovačkom društvu, uključujući upravu, odnosno upravni odbor, nadzorni odbor, dioničare, zaposenike, dobavljače, kupe, investitore, potrošače, nevladine udruge i slično, tvrdi redovita profesorica u trajnom zvanju na Katedri za pravo pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Hana Horak.
Horak navodi da su se svrha trgovačkog društva, uloga i sastav odbora te naknade i nadzor nad vođenjem poslova pojavili kao ključna pitanja u strukturama korporativnog upravljanja.
– Kada se analiziraju okolišni, društveni i čimbenici upravljanja, element ‘G‘ često se zaboravlja usred razmatranja klimatskih rizika, društvenih implikacija i drugih ‘E‘ i ‘S‘ rizika i prilika. Međutim, razumijevanje rizika upravljanja i prilika u donošenju odluka je ključno, budući da su loše prakse korporativnog upravljanja bile srž nekih od najvećih korporativnih skandala. Suočeni s pogrešnim koracima trgovačkih društava i širenjem svijesti o globalnoj raznolikosti i nejednakosti prihoda, korporativno upravljanje ključna je komponenta ESG-a – govori profesorica.
Čimbenici upravljanja ukazuju na pravila i postupke koja društva moraju primjenjivati bez obzira radi li se o obvezujućim propisima ili primjerice preporukama, načelima ili kodeksima korporativnog upravljanja koji djeluju samoobvezujuće na društva koja ih primjenjuju, navodi Horak dodajući da ujedno taj cijeli zahtjevan skup pravila omogućuje ulagačima provjere odgovarajuće prakse upravljanja kao što to čine za ekološke i društvene čimbenike.
– Svrha društva, uloga i sastav uprave, upravnih odbora, nadzornih odbora prava dioničara, poslovna etika i antikorupcija do nedavno najvažniji elementi u korporativnom upravljanju i načini na koji se mjeri korporativna izvedba i dalje su ključni elementi struktura korporativnog upravljanja – kaže Horak.
Upravljačka je komponenta danas mnogo zahtjevnija i rapidno se mijenja, a fokus se posljednjih godina proširio sa ostvarivanja profita na korist dioničara kao temeljne svrhe trgovačkog društva na održivost trgovačkog društva kako bi ono i dalje ostvarivalo profit, ali uzimajući u obzir i ekološke i društvene čimbenike, govori profesorica Ekonomskog fakulteta.
– Trgovačko društvo je u poziciji da vraća ne samo društvu, široj zajednici nego i globalno sve ono što je koristilo za svoje potrebe u ostvarivanju tog profita. Također danas vidimo i razvoj regulatornog okvira pa i sudske prakse na razini Europske unije i država članica na način da se društva smatraju odgovornim i moraju činiti sve potrebno kako bi i buduće generacije mogle koristiti prijeko potrebne resurse, čisti zrak, vodu, šume. U tom smislu vidimo zahtjevnije elemente upravljanja trgovačkim društvom koji se manifestiraju i kroz jačanje obveze nefinancijskog izvještavanja – tvrdi Horak.
Ipak, kako su E i S čimbenici postali prioritet G je ostao po strani jer se upravljanje samo po sebi podrazumijeva, ali upravljanje uvijek prethodi ekološkim i društvenim rizicima. Prema Horak, kada imamo situaciju povrede ekoloških ili društvenih obveza iza toga uvijek postoji neučinkovito korporativno upravljanje.
– Prikriva li trgovačko društvo informacije o emisijama stakleničkih plinova ili lažno prikazuje u svojim izvješćima (engl. greenwashing), neučinkovito upravlja otpadom…ili ne vodi računa o rodnoj raznolikosti odnosno to čini pro forma…Sva postupanja koja danas čine kvalitetno korporativno upravljanje i poslovno ponašanje naravno razlikuju se od trgovačkog društva do trgovačkog društva, ovisno o djelatnosti kojom se bave – navodi profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
No, ono što je važno jest spremnost društva da primjenjuje sve spomenute elemente u upravljanju i izvještavanju ili objasni zašto ih ne može primijeniti te na taj način doprinese i ekološkim i društvenim obvezama. Ključna stvar koju treba imati na umu, zaključuje Horak, jest da je korporativno upravljanje okruženje s visokim ulozima koje se kontinuirano mijenja. Uspješnost leži u konstantnoj svijesti o rizicima i prilikama. Na taj način upravljanje trgovačkim društvom može biti uspješno uz promicanje kulture proaktivne usklađenosti i inovacija.
Više o upravljanju, ali i drugim segmentima ESG-a možete doznati na trećoj Liderovoj konferenciji ESG – Održiva budućnost koja će se već ovoga tjedna, 23. svibnja, održati u zagrebačkom Sheratonu. Broj mjesta je ograničen pa požurite s prijavom.