Zahtjevi i očekivanja korisnika posljednjih su se godina dramatično promijenili i to posebno u digitalnom okruženju. Oni sve više žele biti sukreatori vrijednosti svojih brendova, a upravo zato native postaje sve primjereniji i poželjniji način oglašavanja koji tvrtke koriste. Upravo je on usmjeren na potrebe korisnika i održava njihov život.
Osvrnuvši se na native kao sve češći oblik oglašavanja, Igor Vukasović, direktor korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma, istaknuo je da ako ljudi ne žele čitati oglase, da su upravo ljudi iz odijela marketinga zaduženi za to da te iste oglase učine zanimljivima. I u tome je trenutno, smatra Vukasović, native prvi i treba se koristiti.
O sve popularnijem obliku oglašavanja, njegovoj prednosti i manama te primjeni su na sedmoj Liderovoj konferenciji Marketing & Sales by Numbers uz Vukasovića u panel diskusiji 'Daj mi neki native' raspravljali Ana Plišić, partnerica u 01 Content & Technology C3 Croatia, Ante Franotović, direktor marketinga u 24 sata, Ana Butara, senior product marketing manager u Infobipu, te Bojan Bernik, direktor Morgan Greya.
– Ono što je važno kod nativea je to što je usmjeren na same korisnike. Zato je native najlakše objasniti kao oglas koji se uklapa u okruženju, a uz to ispunjava potrebe korisnika i naglašava vrijednosti brenda – objasnila je Plišić.
Naglasila je i da su mnoge tvrtke u Hrvatskoj prepoznale native kao koristan oblik komunikacije s klijentima, no naglasila da je važno razumjeti da glavni cilj nativea nije prodaja, već oni grade odnose između kupaca i brenda.
S time se složio i Vukasović koji je k tome dodao da tvrtka koja se odluči na strategiju nativea mora znati što s njime želi postići pri čemu kampanje treba raditi kvalitetno.
- Native nije rješenje za sve i ne bih ih preporučio svakome. Ono što se u hrvatskoj često događa da se svašta naziva native, a kada ulazite u kampanju koja se temelji na njima, onda se to radi sa nekom dozom samopoštovanja i nije to tipična prodala – rekao je Vukasović.
Native mora imati priču
– Native je tu da kupcu objasni zašto nešto koristiti, a ne služi tome da trenutno proda proizvod – nadovezao se Franotović.
Istaknuo je da se u njih isplati ulagati kada za njega postoji konkretna strategija te dodao da je važno i u kojoj fazi kampanje se nativei koriste.Naveo je situacije u kojima takav oblik oglašavanja nije dobar. Na primjer, nema smisla raditi native o otvaranju nekog poduzeća, restorana ili nečeg sličnog jer tu, jednostavno, nema priče, već je to samo informacija.
Također, istaknuo je da je prednost tog formata to što ga oni ne moraju izdvajati, već ga, kaže, tretiraju kao i ostali sadržaj - kao nešto o čemu bi pisali i da nije plaćeno.
Bernik i Butara pokazali su da native oglašavanje može biti i u nešto drugačijim formatima. Butara je primjerice prikazala kampanju koja se vodila na platformi Whatsapp, a iako nije klasični oblik nativea, kampanje su bile uspješne i kroz njih su se ljudi mogli dobro targetirati.
Bernik je istaknuo i da nativei nisu od danas do sutra, već da u njih treba kontinuirano ulagati jer će oni ljudima pomoći da znaju da neki proizvod postoji.
Podizanje svijesti
Sličnu tezu potvrdio je Tibor Trupec, kreativni direktor u tvrtki Kontra, u izlaganju naziva 'Od funnela do sales copy-a', koje je na konferenciji, prije samog panela.
On je predstavio je metodologiju koja se koristi kako bi se proizvod što bolje plasirao prema kupcima pri čemu je, objašnjava Trupec, ključno prepoznati koliko je tržište zasićeno te koliko su ljudi svjesni postojanja samog proizvoda.
U svojem je izlaganju detaljno objasnio kako funkcionira marketing lijevak, odnosno faze svijesti kroz koje korisnik od faze u kojoj nije svjestan problema, dolazi do krajnje faze u kojoj ima visoku razinu svijesti o problemu i rješenju. Objasnio je i kako u Kontri rade istraživanja, kako prepoznaju zasićenost tržišta te je predstavio 'tablicu množenja' koju koriste u tim procesima.
- Važno je znati faze i zasićenost tržišta jer ovom metodologijom puno bolje možemo objasniti i pripremati procese. Spomenuo bih da nam se ponekad znalo dogoditi da, primjerice, neki klijent sa slovenskog ulazi na naše tržište i to sa istim strategijama i porukama što je naravno bilo pogrešno – rekao je Trupec.
Trupec je također zaključio su upravo 'marketingaši' ti koji pomiču kupce od jedne faze svijesti u drug – sve dok se ne dogodi prodaja.