Anketa među članovima Liderovog Kluba izvoznika (14.)
U moru proturječnih makroekonomskih informacija i prognoza ekonomskih analitičara za ovu godinu željeli smo barem donekle rasčistiti kakva je stvarna poslovna situacija ‘na terenu‘ te kakvi su signali za ostatak godine. Pitali smo čelne ljude kompanija koje su članovi Liderova Kluba izvoznika je li im ova godina jednako stresna kao prošla ili primjećuju da se situacija na tržištu smiruje, koji su recentni trendovi u njihovoj branši i kako im se prilagođavaju, koji su im ključni izazovi poslovanja te kakvi im signali dolaze s njihovih izvoznih tržišta.
Danas objavljujemo odgovore Gordana Kolaka, predsjednika Uprave Končara:
Ova je godina za Grupu Končar počela s više nego dvostruko većim iznosom novougovorenih poslova u odnosu na isto razdoblje lani. U prvom kvartalu 2023. otvorene narudžbe, backlog, dosegle su rekordan iznos od 1,2 milijarde eura. Posebno dobar rezultat bilježe rješenja iz segmenta prijenosa i distribucije električne energije. Zelena tranzicija u Europi u punom je zamahu te je prati i nikad veća potražnja za transformatorima. Unatoč snažnom rastu prihoda od prodaje u svim poslovnim segmentima, nastavljen je pritisak na profitne marže. Iako se situacija na tržištu sirovina i energenata polako stabilizira, ulazni troškovi i dalje su znatno viši u odnosu na vrijeme prije posljednjih kriza. Osjetna je neizvjesnost koja u najvećoj mjeri ovisi o daljnjem tijeku rata u Ukrajini.
Relevantan smo europski proizvođač
Globalna energetska kriza osvijestila je važnu činjenicu - moramo osigurati uvjete za smanjenje ovisnosti o uvozu energenata izgradnjom novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora te osigurati nove dobavne lance poput LNG terminala. U svim našim poslovnim područjima, od elektroenergetike, tračničkog segmenta do digitalnih rješenja i platformi, naglasak je na rješenjima i komponentama koji doprinose zelenoj energetskoj i mobilnoj tranziciji.
Tijekom posljednjih godinu dana izgradili smo tri najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, razvili i ugradli baterijski spremnik za pohranu električne energije na otoku Visu, ugovorili 65 milijuna eura vrijedan posao revitalizacije HE Haditha u Iraku, za kupca u Španjolskoj isporučili prvi srednje energetski transformator s certifikatom ugljičnog otiska, ugovorili smo razvoj i proizvodnju baterijskih i hibridnih vlakova, osigurali novi certifikat za kibernetičku sigurnost kritične infrastrukture te napravili brojne druge iskorake, posebno na tržištu EU-a koje zauzima više od 73 posto našeg ukupnog izvoza.
Time smo se dodatno pozicionirali kao relevantan europski visokotehnološki proizvođač opreme i rješenja za provedbu zelene energetske tranzicije na razini čitave EU, što dugoročno doprinosi nacionalnoj gospodarskoj moći i relevantnosti te općoj međunarodnoj percepciji Hrvatske na razini EU-a.
Važno je naglasiti kako je Hrvatska zbog znatnog udjela električne energije iz hidroelektrana u gotovo svim statistikama pri vrhu EU-a po korištenju obnovljivih izvora energije, no činjenica je kako je u posljednjih desetak godina razvijen nedovoljan broj takvih projekata. Primjerice, u 2022. godini u EU-u su instalirane sunčane elektrane snage 41,4 GW i vjetroelektrane snage 16 GW, odnosno oko 0,13 GW na milijun stanovnika.
U istoj godini, zbog izostanka podzakonskih akata, u Hrvatskoj je gotovo zaustavljen razvoj novih projekata OIE-a. Svjesni smo izazova s kojima će se susretati elektroenergetika budućnosti, ali je pitanje anticipiramo li na pravi način njen cjelokupni razvoj. Naime, razvoj elektroenergetike u povijesti je uvijek išao postupno, a danas pričamo o dramatičnim promjenama koje zahtijevaju bitno povećane razvojne i proizvodne kapacitete.
Već danas je rok isporuke pojedinih vrsta transformatora gotovo tri godine. Stoga je važno već sad razmišljati o tome što će se dogoditi u trenutku kada započne cjelokupna obnova postrojenja za proizvodnju električne energije te elektroenergetske mreže u Ukrajini. Uz to, potrebno je znatno ubrzati pripreme i razvoj projekata OIE-a u Hrvatskoj te ukloniti administrativne prepreke s kojima se i dalje suočavamo. Pitanje energetske neovisnosti treba staviti na vrh liste prioriteta, čemu svjedočimo u ostalim europskim zemljama.
Nepovoljna investicijska klima
Nastavno na to, iako posjedujemo specifična znanja i kompetencije te implementiramo tehnološka dostignuća kao i sve ostale napredne zemlje, u Hrvatskoj se još uvijek svakodnevno susrećemo s nepovoljnom investicijskom klimom, što nas čini neotpornijima i ranjivijima na buduće krize. Ako možemo uspješno konkurirati na svjetskim tržištima, onda trebamo osigurati preduvjete za rast i razvoj takvog održivog biznisa i kod nas, kao što ga osiguravaju vodeće svjetske države. Potrebno je hitno ubrzati nastavak energetske tranzicije na ekološki prihvatljive, obnovljive izvore energije te osigurati suvremenu i stabilnu elektroenergetsku mrežu koja trenutno nije na adekvatnoj razini.
Trendovi će utjecati na povećanje dinamičnosti elektroenergetske mreže i povećati potrebu za naprednim digitalnim upravljanjem proizvodnjom i potrošnjom te tržištem energije. Na nacionalnoj razini uskoro bi se mogli susresti s ozbiljnim manjkom specifičnih znanja potrebnih za održivost i sigurnost hrvatske elektroenergetike i transporta. Ovdje vidimo najveću potrebu za intervencijom države koja je vlasnik poduzeća od kojih se u zelenoj eneregetskoj i mobilnoj tranziciji očekuju brojni iskoraci i svakako brže reakcije.
Imamo veliku priliku
Pojedinačno po zemljama najznačajniji iznos u prvom kvartalu ove godine ostvarili smo na tržištu Njemačke, Švedske i Austrije. Prihodi s tih tržišta su u kontinuiranom porastu. U odnosu na prvi kvartal prošle godine prihodi od prodaje proizvoda i usluga u izvozu povećani su na svim tržištima, no najznačajniji porast bilježe zemlje EU-a. Europa je ozbiljna u namjeri da postane prvi klimatski neutralan kontinent te naši kupci prije svega traže proizvode i rješenja koji će im pomoći da to i ostvare. Imamo veliku priliku još snažnije iskoristiti postojeće trendove te očekujemo daljnje jačanje hrvatskih rješenja u zelenoj tranziciji.