Ana Fresl, predsjednica HUP udruge za profesionalce u fondovima Europske Unije te direktorica konzultantske firme za EU fondove Projekt jednako razvoj, u svojem je izlaganju na Liderovoj konferenciji Smart Cities objasnila kako financirati projekte u gradovima te kako najbolje iskoristiti izvore financiranja.
- U ovom trenutku postoji više od 100 natječaja u najavi za JLS, na primjer za razvoj infrastrukture širokopojasnog interneta, ulaganje u digitalne vještine i digitalnu uključenost građana, energetsku obnovu zgrada, IKT rješenja za državnu upravu, e-usluge, aplikacije, zelenu infrastrukturu u gradovima, multimodalnu mobilnost, održivi turizam, sanacija brownfield područja, očuvanje prirode i biološke raznolikosti itd. JLS-ovima na raspolaganju zbog pandemije stoji duplo više sredstava, što znači duplo više prilika, duplo više sufinanciranja, ali i duplo više rizika. A to podrazumijeva duplo više hrabrosti. Vrijeme za projekte je upravo sada – istaknula je Fresl. Upozorila je i na to da u fazi inflacije i neizvjesnosti postoji šansa da ponuda na natječajima neće biti, a uz sve to previše će se projekata provoditi istodobno, uglavnom krajem 2025, i početkom 2026.
- Bit će napeto taj rok ispuniti. Brojni projekti će se preklapati, e-savjetovanje u NPOO-u nije obveza, a natječaj će se moći raspisivati samo jednom jer vremena neće biti više. Stoga bi trebalo pojačati kapacitete JLS-ova ne samo radi sredstava nego i radi kompleksnosti očekivanja u razdoblju i pravila – zaključila je Fresl, s porukom da sada treba razvijati projekte u kontekstu izazova kao što su inflacija i demografija.
Upravo o takvim projektima razgovarali su na panelu predstavnici gradova Rijeke, Karlovca, Zaprešića, Varaždina i Zagreba.
Hrvatski uzor u razvoju pametnih rješenja je grad Rijeka koja surađuje sa preko 20 partnera u razvoju aplikativnih rješenja, a njezin gradonačelnik Marko Filipović, nabrojao je nekoliko dosadašnjim 'pametnih' projekata, poput upisa djece u vrtić kroz sustav e-građani, objedinjene račune svih komunalnih društava te najavio buduće ciljeve poput uvođenja gradske kartice kojom će se moći realizirati sva plaćanja bez naknade. Filipović je upozorio na veliki izazov s kojim se susreću gradovi, a to su ogromna poskupljenja energenata. – Grad Rijeka struju je do nedavno plaćala milijun eura godišnje. Sada prema vrijednostima ugovora o javnoj nabavi taj iznos iznosi između četiri i pet milijuna i ne znam kakvim bi to rebalansom mogli iznaći ta sredstva. Potrebna nam je konkretna odluka Vlade i dijalog na nacionalnom nivou, da vidimo kako ćemo se svi skupa s time suočiti - zaključio je Filipović.
Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova nabrojao je i ostale probleme s kojima se gradovi trenutno suočavaju, a to su neizvjesnost, moguća eskalacija svjetske krize te ne uvijek plodonosna suradnja sa javnim institucijama i državom.
- Nema trenutno jedinice lokalne samouprave koja pred sobom nema izazov rebalansa proračuna zbog poskupljenja energenata. To je ogroman izazov za gradove. Pred nama su dva puta veća sredstva i novo financiranje, ali samim time i novo zaduživanje – istaknuo je Turk.
Neven Bosilj, gradonačelnik Varaždina, spomenuo je implementiranu mapu solarnih potencijala, a radi se o aplikaciji putem koje svaki građanin može pronaći svoju kuću, upisati svoj iznos potrošnje električne energije te izračunati koliki bi mu iznosio ekvivalent u solarnim panelima. Spomenuo je neke projekte digitalizacije gradske uprave poput transparentne objave plaća u javnoj upravi te najavio izradu strategije razvoja ruralnog područja.
Darko Šiško, predstavnik Grada Zagreba, istaknuo je da su prioriteti metropole i dalje financijska konsolidacija i obnova javnih objekata nakon potresa. – Do sada je obnovljeno 258 zgrada javne namjene, od kojih 163 iz sustava obrazovanja pa kulture, zdravstva itd. Što se tiče privatnih objekata to je u ingerenciji države – rekao je Šiško. Kao veliku promjenu za Zagreb najavio je novi sustav prikupljanja otpada koji će se bazirati na pametnim rješenjima. Damir Mandić, gradonačelnik Karlovca istaknuo je da je Strategija razvoja pametnog grada jedan od najpametnijih poteza gradske uprave koji im je pomogao u određivanju prioriteta i ciljeva. A to je da se pod pametna rješenja ne podrazumijeva samo digitalizacija već da od toga imaju neke stvarne koristi i građani.