Konferencije i edukacije
StoryEditor

Helen Arus (HAKA): Estonija prakticira politike inkluzivnog obrazovanja osiguravajući podršku učenicima kojima je ona potrebna

16. Travanj 2024.
Helen Arus

Prema izvještaju PISA 2022, znanje estonske djece je u svjetskom vrhu i u apsolutnom vrhu u Europi. Ovaj pokazatelj dovoljno govori o kvaliteti estonskog obrazovnog sustava. Koja je tajna uspjeha europskog obrazovnog sustava pitanje je koje nas je dovelo do Helen Arus, voditeljice općeg obrazovanja u Estonskoj agenciji za kvalitetu obrazovanja (HAKA). HAKA je vodeći centar kompetencija u Estoniji u području procjene kvalitete obrazovnih institucija. Njihova misija je podržati razvoj kvalitete obrazovanja i povećati otvorenost i konkurentnost društva. Aktivnosti HAKA-e temelje se na potrebama estonskog obrazovnog sustava i učenika, kao i na smjernicama europskog visokog i strukovnog obrazovanja, pa smo s Arus ušli u razgovor o tome što estonski obrazovni sustav čini kvalitetnim. 

Što je pomoglo u postizanju ovog rezultata? Na što je usmjeren estonski obrazovni sustav?

– Dobri rezultati estonske djece mogu se pripisati ključnim aspektima našeg obrazovnog sustava. Djeca i općenito estonsko društvo ne samo da održavaju čvrsto uvjerenje u vrijednost obrazovanja već prepoznaju i da je čvrsta obrazovna osnova temelj za život. Preko 95 posto estonske djece već sudjeluje u predškolskom obrazovanju koje je strukturirano oko dobro definiranog kurikuluma i uz podršku visokokvalificiranih učitelja i osoblja. To im daje čvrstu osnovu za naredne školske godine.

Osim toga, estonske škole i visokokvalificirani ravnatelji i učitelji uživaju visok stupanj autonomije. Na primjer, prema PISA-i, 94 posto učenika pohađa škole u kojima su ravnatelji prvenstveno odgovorni za zapošljavanje nastavnika. Usporedbe radi, prosjek OECD-a je 60 posto. Također, 97 posto učenika pohađa škole u kojima učitelji biraju materijale za učenje (prosjek OECD-a je 76 posto). Ova autonomija omogućuje nastavnicima da prilagode svoje metode i materijale specifičnim potrebama i sposobnostima svojih učenika. U isto vrijeme, država im je dala državni kurikulum koji uokviruje studij.

Helen Arus će, uz brojne druge govornike, 24. travnja sudjelovati na Regionalnom razvojnom forumu kojemu je ove godine fokus obrazovanje. Forum organizira Hrvatska zajednica županija u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer. Sudjelovanje je besplatno uz prethodnu prijavu

Koje mjere Estonija poduzima kako bi osigurala kvalitetu i učinkovitost općeg obrazovanja u cijeloj zemlji?

– Sve su škole dužne razviti i slijediti strateški plan te provoditi samoprocjenu za kontinuirano poboljšanje. Država osigurava različite alate za procjenu akademskog napretka i dobrobiti učenika. Godišnje ankete o zadovoljstvu učenika provode se za učenike četvrtog, osmog i jedanaestog razreda. Također, svake se tri godine provode i ankete za učitelje i roditelje. Svaka škola dobiva personalizirano izvješće, a do nekih podataka može se doći putem otvorenog portala EducationEYE. Alati za samovrednovanje stvoreni su za ravnatelje i učitelje kako bi podržali njihov osobni razvoj.

Osim toga, škole mogu provoditi standardizirane testove iz različitih predmeta u četvrtom, sedmom, desetom i dvanaestom razredu, a dostupni su i testovi za prenosive vještine i to za različite dobne razine. Državni koordinirani ispiti održavaju se na kraju devetog i dvanaestog razreda, s fokusom na matematiku i jezike. Ovo su samo primjeri nekih politika i instrumenata koji mogu dati vrijedne povratne informacije koje informiraju obrazovne odluke na individualnoj, školskoj, regionalnoj pa čak i državnoj razini.

Kako estonski obrazovni sustav promiče inkluzivnost i zadovoljava različite potrebe učenika?

– Estonija prakticira politike inkluzivnog obrazovanja, osiguravajući da škole omoguće pristup socijalnim pedagozima, logopedima i psiholozima za učenike kojima je potrebna podrška. Dizajn kurikuluma je fleksibilan, dopušta individualno učenje i manje razrede, ovisno o potrebi. Osim toga, svi učenici dobivaju besplatan topli obrok i besplatne udžbenike, čime se osigurava da svako dijete, bez obzira na socioekonomsko porijeklo svoje obitelji, ima jednak pristup obrazovanju i poticajnom školskom okruženju. Izvannastavne aktivnosti koje nude mnoge obrazovne ustanove dodatno obogaćuju ovu inkluzivnu atmosferu i obično su besplatne ili ih subvencionira škola.

Kakvu ulogu igra tehnologija u poboljšanju nastave i učenja unutar estonskog obrazovnog sustava?

– Još je 1990-ih Estonija prošla kroz digitalnu transformaciju na svim razinama obrazovanja. Gotovo sve predškolske ustanove i mnoge škole sudjeluju u programu Proge-Tiiger koji unapređuje digitalne vještine učenika kroz niz vježbi i zadataka. Digitalni resursi dostupni su za sve predmete i obrazovne razine, a država već dugo osigurava obuku kako bi pomogla učiteljima da unaprijede svoje digitalne kompetencije. Tehnologija dopire do svakodnevnog upravljanja školskim životom. Danas većina škola koristi digitalne školske dnevnike za prikupljanje i distribuciju podataka o uspješnosti učenika, koristi digitalne platforme za testiranje i prikupljanje povratnih informacija te upravlja ostalim procesima u školama.

Kako HAKA ocjenjuje kvalitetu obrazovnih institucija?

– Agencija za kvalitetu obrazovanja HAKA provodi obrazovne procjene usmjerene na poboljšanje koje se temelje na samoanalizi, vanjskim povratnim informacijama i aktivnostima poboljšanja. Srž sustava je razvoj i dobrobit učenika i sposobnost institucija da koriste dokaze u prilog tome. Naši vanjski evaluatori su vrhunski stručnjaci koji aktivno rade u obrazovnom sektoru. Ovakav dogovor stvara simbiozu u kojoj proces evaluacije ne samo da koristi njihovu vanjsku stručnost, već također potiče iskustveno učenje među samim evaluatorima. Kroz ovaj suradnički pristup, evaluacije pridonose zajedničkom skupu znanja i iskustva, poboljšavajući ukupnu kvalitetu i učinkovitost naših obrazovnih institucija. Osim toga, HAKA surađuje sa sveučilištima kako bi pružila specifičnu podršku, kao što su programi obuke. Ovakav sveobuhvatan pristup osigurava svakoj instituciji mogućnost kontinuiranog razvoja i usavršavanja.

Što bi Hrvatska i druge europske zemlje mogle naučiti od Estonije po pitanju obrazovnog sustava i mjerenja njegove uspješnosti?

– Svi imamo nešto za naučiti iz iskustava drugih. Pristup Estonije vjerojatno bi mogao ispričati priču o tome kako osnažiti edukatore. Naši nastavnici, od kojih većina ima magisterije, imaju značajnu autonomiju u odabiru nastavnih metoda i materijala. Za vladu i školske vlasti ključno je opremiti škole potrebnim resursima, razumnim okvirima, mogućnostima obuke, podacima i modelima evaluacije i drugim mehanizmima podrške za stvaranje okruženja u kojem se svi učenici osjećaju akademski i emocionalno njegovanima. 

23. lipanj 2024 14:36