– Očekuje se da će rast svjetskog BDP-a u 2024. godini ostati slab, ali pozitivan, 2,7 posto. U SAD-u će rast BDP-a iduće godine usporiti na 1,3 posto, a u eurozoni će BDP nagodinu rasti 1,1 posto. Ukupna inflacija nastavila je usporavati u mnogim zemljama, što su dobre vijesti za kućanstva jer su se mnoga gospodarstva pokazala otpornijima, ali inflacija i dalje ostaje visoka – rekao je Phil Hemmings, viši ekonomist u OECD-u, tijekom 15. Liderove konferencije Dan velikih planova koja je danas u Kristalnoj dvorani zagrebačkog Hotela Westin okupila rekordan broj sudionika do sada.
Iz OECD-a očekuju nastavak smanjenja inflacije u 2023. i 2024. godini, na razinu od 2,6 posto. Međutim, inflacija je veća nego što je bilo očekivano, a temeljna inflacija u mnogim zemljama još nije značajno usporila, napomenuo je Hemmings. Istaknuo je i da, unatoč usporavanju rasta gospodarstava, tržišta rada ostaju snažna, nezaposlenost je niska, a pritisci potražnje popuštaju. Zato u OECD-u očekuju nastavak smanjivanja inflacije u 2023. i 2024. Za poduzeća je perspektiva poboljšana – globalno je proizvodnja slaba, ali usluge su još uvijek pozitivne.
Što se tiče hrvatskog gospodarstva, situacija je dobra, ocijenio je Hemmings na temelju nedavno objavljenog OECD-ova pregleda gospodarstva Hrvatske, a koje izdaju svake dvije godine. Za 2023. godinu OECD predviđa rast hrvatskog gospodarstva od 3 posto, otprilike jednako kao i globalno, a za 2024. godinu rast od 2,4 posto.
– Tržište rada je čvrsto, nezaposlenost niska, a inflacija je u padu. Smanjenju inflacije mogli bi pomoći fiskalni poticaji, a kako bi se prihodi konvergirali, snažan rast se treba nastaviti. Prvi prioritet u Hrvatskoj bi trebali biti poslovna ulaganja i produktivnost. Također, dok bi niža regulatorna opterećenja otključala prednosti reformi koje su u tijeku – napomenuo je Hemmings, no upozorio je i da bi fiskalna politika u 2023. i 2024. godini trebala izbjeći povećanje deficita.
Dodao je i da je kontrola korupcije slabija nego u ostalim zemljama OECD-a te da kazneni progoni i sankcije trebaju biti stroži. S druge strane, mirovinska reforma trebala bi potaknuti Hrvate na kasniji odlazak u mirovinu. Hrvatska ima potencijala, rekao je Hemmings, za privlačenje kvalificiranih radnika iz stranih zemalja, a radnu snagu povećalo bi i povratak iseljenika. Također, Hrvatska je napredovala i po pitanju ekoloških uvjeta.
Hrvatska zbog eura privlačnija investitorima
– Izvoz robe pada u većini zemalja srednje i istočne Europe, uključujući i Hrvatsku. No manji uvoz energije pomaže trgovinskoj bilanci. Hrvatska je najveći uvoznik energenata u SEE državama. No što se tiče privlačnosti za ulaganja, Hrvatska je bolja od ostalih zemalja, a to je povezano s vrijednošću valute. Hrvatski euro je više cijenjen od valuta u regiji – objasnio je tijekom konferencije u svojoj makroekonomskoj prognozi za Hrvatsku i zemlje srednje i istočne Europe Dan Bucșa, UniCreditov glavni ekonomist za srednju i istočnu Europu.
Dodao je i da ne očekuju da će se industrijska proizvodnja poboljšati iduće godine. Što se tiče turizma, Hrvatska je imala dobru turističku godinu. Popunjenost kreveta tijekom špice sezone u Hrvatskoj je sto posto, što je najviše u Europi, međutim, istovremeno je popunjenost kreveta izvan sezone najmanja u Hrvatskoj, upozorio je Bucșa.
– Ako Hrvatska želi razvijati turizam, ne treba se fokusirati na špicu sezone, već na razdoblje izvan sezone. Ulaganje u turizam bi se trebalo fokusirati na produljenje sezone i kapaciteta, odnosno hotela – rekao je Bucșa, dodajući i da su cijene u turizmu u Hrvatskoj narasle više nego igdje u Europi, osim u Srbiji, a posebno u odnosu na druge europske turističke destinacije.
S obzirom na to da je iduća godina u Europi izborna, Bucșa kaže da ne očekujemo da će se porezi jako brzo smanjiti. No vlade svih drugih zemalja u CEE regiji više oporezuju poduzeća, stoga, naglasio je Bucșa, ‘ako imate konkurenta u tim zemljama, oni će plaćati puno više poreza‘. Također, Hrvatska plaća mnogo manje kamatne stope nego druge zemlje i tako će, predviđa Bucșa, ostati barem naredne tri godine.
– Kamatne stope će se smnajivati, ali ne istom brzinom u svim zemljama. To znači da je završila era jefitnog novca i nećemo vidjeti toliko ulaganja kao nekad. Zombi poduzeća će napokon proglasiti stečaj, doći će do vala nezaposlenosti, ali ne kao 2008. godine, no pritisak na plaće će opasti, doduše ne jednako u svim zemljama – rekao je Bucșa uz zaključak da Hrvatska stoji bolje od prosjeka regije te da se nada da će tako ostati i u 2024. godini.