Poslodavcima u budućnosti neće biti lakše doći do radnika, pa će stoga morati primijeniti proaktivnije metode dolaska do kadrova koji im trebaju. Najvažnija je to poruka s panela ‘Izazovi na tržištu rada – Nedostatak kvalificirane radne snage i neusklađenost obrazovnog sustava‘ koji se održao u sklopu 8. Liderove HR konferencije. Na pitanje moderatorice Đurđice Preočanin Korica iz tvrtke Safe-Leap kako su mnogobrojne promjene kojima svjedočimo utjecale na tržište rada, profesorica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Đula Borozan istaknula je tri trenda koji će biti prisutni i za deset godina.
Prvi taj trend je digitalizacija i automatizacija, kazala je Borzan. – Umjetna inteligencija mijenja način na koji prikupljamo informacije te utječe na proizvodne procese u poduzećima. Drugi trend bit će vezan uz klimatske promjene. Naime, sve je veći broj katastrofa uzrokovanih prirodnih silama. Klimatske promjene utječu na nas, ali i poslovanje i tržište rada. Primjerice, na Zapadu pojedine kompanije nude programe zaštite od klimatskih promjena – kazala je Borozan.
Globalizacija tržišta rada
Treći trend su demografska kretanja. – Na razini države moramo imati mudru imigracijsku politiku koja će prepoznati koje nam kvalifikacije nedostaju. Malo se govori o globalizaciji tržišta rada, a pitanje za nas je što činimo da talente koji ovdje žive zadržimo te privučemo one iz inozemstva – ocijenila je Borozan.
Po pitanju privlačenja visokoobrazovanih kadrova stojimo iznimno loše, rezime je izlaganja Mislava Balkovića, rektor Sveučilišta Algebra. Kako je naveo, od ukupnog broja stranih radnika koji su došli u Hrvatsku, tri do četiri promila udjel je visokoobrazovanih radnika. – Ako želimo biti konkurentno društvo, moramo stvoriti način kako stvarati visokoobrazovane. Vaučeri su jedan od takvih alata – istaknuo je Balković.
Iz perspektive poslodavaca, premalo se očekuje od javnog obrazovnog sustava, dodao je prvi čovjek Algebre. – U visokom obrazovanju u Hrvatskoj norme rada sa studentima su najniže u Europi. Kao građani trebamo tražiti da obrazovni sustav daje više – ocijenio je Balković.
Građevinska kompanija COLAS Hrvatska nema problema s privlačenjem i zadržavanjem inženjera, ali ima s pronalaženjem kvalificiranih građevinskih radnika, poručila je Jasenka Maltarić-Dujnić, direktorica HR-a u toj tvrtki. Stoga se COLAS okrenuo tradicionalnijim načinima potrage za radnicima za koje Maltarić-Dujnić kaže kako prije deset godina ne bi vjerovala da joj je netko kazao da će tako oglašavati potrebu za radnicima.
Radnika ima, ali su pasivni
– Počeli smo objavljivati oglase u lokalnim medijima i na lokalnim radijskim postajama te objavljivati oglase na jumbo plakatima – naglasila je Maltarić-Dujnić. Dodala je kako u popularizaciji građevinskim zanimanja surađuju i sa srednjim školama, a počeli su se obraćati i osnovnim školama.
S druge strane, mit je da nema dovoljno ljudi na tržištu rada, preciznije je reći da nema dovoljno aktivnih tražitelja posla, poručuje Tomislav Dević, CEO tvrtke Adverbilla.
– Problem je što je nezaposlenost najniža u zadnjih 40 godina. Aktivnih tražitelja posla nema, ali ima pasivnih tražitelja koji su već zaposleni – kaže Dević. U prilog njegovoj tezi govori podatak da se govori kako nitko neće raditi kao dostavljač, a Adverbilla je nedavno za jednog klijenta pronašla 120 ljudi koji žele raditi posao kurira. Za uspješnu potragu za već zaposlenima koji su spremni promijeniti poslodavca bitno je da postupak prijave bude što jednostavniji, kraći od dvije minute, dodao je Dević.
