Konferencije i edukacije
StoryEditor

Investitori u OIE i dalje osjećaju sporost administracije, naknada za priključenje kasni 616 dana

28. Svibanj 2024.
Energetska budućnost Hrvatske 2024. Okrugli stol ”Potencijali i prilike za održivi energetski sustav”: Drago Domitrović, Danica Maljković, Marija Šćulac, Zoran Obradović i Gordana Gelenčerfoto Ratko Mavar
Pišu: Tomislav Pili i Donatella Pauković

Radikalna promjena hrvatske energetike prema obnovljivim izvorima energije traži i radikalna rješenja uklanjanja administrativnih barijera, a u tom kontekstu trebalo bi razmisliti i o međuresornom tijelu koje bi koordiniralo usklađenost propisa. Poruke su to sa panela Potencijali i prilike za održivi energetski sustav koji je održan u sklopu Liderove konferencije Energetska budućnost Hrvatske, a započeo je presjekom problema koji muče investitore u obnovljive izvore energije.

Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK) podsjetila je okupljene kako je prije godinu dana objavljen ‘Position Paper‘, a motiv za njegovu objavu bila je de facto blokada razvoja projekata u OIE.

– Nakon godinu dana izašli smo s novim Position Paperom, a poboljšanja ipak ima. U zadnjih godinu dana donijeto je 16 zakonskih i podzakonskih propisa, poput pravila za priključenje, mrežnih pravila te posebno izmjena i dopuna pravilnika o jednostavnim građevinama koji je dao vjetar u leđa sunčanim elektranama – kazala je Šćulac.

Međutim, investitori u OIE i dalje osjećaju sporost administracije, naglasila je predstavnica HGK.

image

Energetska budućnost Hrvatske 2024. Okrugli stol "Potencijali i prilike za održivi energetski sustav", Marija Šćulac

foto Ratko Mavar

– Nije prihvatljivo da zbog bolovanja jednog stručnog referenta stoji vaš projekt – naglasila je Šćulac.

Međutim, dio propisa investitori još uvijek čekaju, poput naknade za priključenje koja kasni već 616 dana – tvrdi Šćulac.

Jedan od problema jest i neusklađenost tumačenja propisa. Tako je nedavno Ministarstvo poljoprivrede tvrdilo kako se sunčane elektrane ne mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu dok Ministarstvo graditeljstva i Ministarstvo gospodarstva u tome nisu vidjeli problem. Prema sudu Šćulac, trebalo bi stoga razmisliti o međuresornom tijelu koje bi koordiniralo usklađenost propisa, pa i lex specialisu za obnovljive izvore energije.

Administrativne probleme posebno osjećaju ulagači u geotermalne elektrane koji svoje projekte moraju razvijati sukladno dva zakona, o tržištu električne energije te o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.

– Velika prepreka nam je što se za izdavanje energetskog odobrenja treba podnijeti ugovor o eksploataciji geotermalne vode. Već neko vrijeme predlažemo da elaborat koji sadrži ekonomsku komponentu bude dokument za izdavanje energetskog odobrenja. To bi nam uštedilo oko godinu i pol – tvrdi Drago Domitrović, direktor tvrtke Igeopen.

– Ako hoćemo radikalnu promjenu, trebamo i radikalna rješenja. Ako nam je energetika važna, postavimo se tako, zaposlimo stručne ljude na dobru plaću da rješavaju tu papirologiju – poručio je Domitrović.

image

Energetska budućnost Hrvatske 2024. Okrugli stol "Potencijali i prilike za održivi energetski sustav", Drago Domitrović

foto Ratko Mavar

Jedna od specifičnosti geotermalnih projekata jest što traže vrlo velika ulaganja, u prosjeku od sedam do osam milijuna eura. Domitrović je podsjetio kako se do prije desetak godina govorilo o mogućnosti da država ponudi investitorima policu osiguranja kojom bi im bilo vraćeno oko 80 posto ulaganja u slučaju da ispitna bušotina pokaže kako nema potencijala za proizvodnju.

U energetici je uvijek bilo složeno ulagati jer je to regulirano područje i to nije slučaj samo u Hrvatskoj, kazao je Zoran Obradović iz tvrtke wpd Adria. I on je kazao kako investitori ne znaju pravila igre zbog dugog čekanja na sve propise. No, na pitanje moderatorice Gordane Gelenčer gdje je najveći potencijal za ulaganje u OIE, njegovo je mišljenje da će investitori ulagati u ono što je isplativo, a ne isključivo jednostavno. No, i tu država ima veliku ulogu, jer svojim otkupnim cijenama i procedurama može i tržišno isplativi projekt pretvoriti u neisplativ, dodao je Obradović.

image

Energetska budućnost Hrvatske 2024. Okrugli stol "Potencijali i prilike za održivi energetski sustav", Zoran Obradović

foto Ratko Mavar

Isplativo ulaganje u budućnosti bi trebao biti vodik s obzirom da njegovu ključnu ulogu u dekarbonizaciji gospodarstva. U tom je smjeru krenula u tvrtka Indeloop, centar za istraživanje i razvoju u sklupu kompanije Dok-Ing. Indeloop je nedavno razvio projekt dobivanja vodika iz organskog otpada, a kako je naglasila predsjednica Uprave Danica Maljković, Hrvatska je jedina Europskoj uniji uz Maltu i Cipar koja još nema spalionicu otpada. Prema njezinim riječima, vodik će biti presudan u dekarbonizaciji industrije, poput proizvodnje cementa te u teškom transportu.

image

Energetska budućnost Hrvatske 2024. Okrugli stol "Potencijali i prilike za održivi energetski sustav", Danica Maljković

foto Ratko Mavar

Na samom kraju konferencije povela se rasprava o tome kako dekarbonizaciju ubaciti u višu brzinu. Na pitanje Liderove novinarke Gordane Gelenčer, moderatorice rasprave, jesu li planovi o dekarbonizaciji do 2030. godine doista izvedivi, Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, odgovorio je da jesu, neovisno o stanju mreže. A dodao je i da će Ministarstvo uskoro objaviti nove natječaje za obnovljive izvore energije.

– U ovom slučaju novci su manja briga. Bitno je vrijeme, da stignemo sve te procedure napraviti do 2030. godine. Jedno je sigurno, a to je da svaki dio državnog ili javnog aparata odrađuje svoj dio posla s voljom i na vrijeme, tako bismo mnogo problema riješili i mnogo toga bi išlo naprijed – dodao je Milatić.

image

Energetska budućnost Hrvatske 2024. Okrugli stol "Kako dekarbonizaciju ubaciti u višu brzinu?" Ivo Milatić, Luka Balen, Ivo Čović, Maja Pokrovac, Željko Vrban i Gordana Gelenčer

foto Ratko Mavar

U udjelu obnovljivih izvora energije Hrvatska ne stoji loše, rekao je to Željko Vrban, zamjenik predsjednika Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA-e), istaknuvši da je Hrvatska deveta država u EU s 30-ak posto obnovljivaca u ukupnoj energiji, dok je europski prosjek 23 posto.

image

Energetska budućnost Hrvatske 2024. Okrugli stol "Kako dekarbonizaciju ubaciti u višu brzinu?" Željko Vrban

foto Ratko Mavar

Maja Pokrovac, direktorica Udruge Obnovljivi izvori energije, sretna je što će Hrvatska napokon, nakon skoro dvije godine, dobiti jediničnu cijenu priključaka na mrežu, a to je na ljeto. Naglasila je kako je nepostojanje jedinične cijene trenutno ogroman problem.

– Ne postoji besplatan ručak, ali postoji dosta dezinformacija. Sredstva u NPOO-u sjede već godinama, rekao je to i državni tajnik, što znači da netko nije poduzeo papirologiju da se krene u izgradnju. Za infrastrukturu bilo kakve mreže trošak uvijek snosi država. U Hrvatskoj smo u paradoksalnoj situaciji da privatni sektor mora snositi taj trošak – rekla je Pokrovac.

image

Energetska budućnost Hrvatske 2024. Okrugli stol "Kako dekarbonizaciju ubaciti u višu brzinu?" Maja Pokrovac

foto Ratko Mavar

Ivo Čović iz HGK - Udruženja obnovljivih izvora energije naglasio je da je rješenje u podizanju mrežarina.

– Pristalica sam da se s dužnom pažnjom vodi računa o HOPS-u i ODS-u, da mogu dugoročno planirati svoje aktivnosti, a ne da žive i imaju novčane probleme kao zadnjih godina, da jedva obavljaju tehničke aktivnosti. Mrežarine moraju biti temeljni izvor financiranja – naglasio je Čović.

image

Energetska budućnost Hrvatske 2024. Okrugli stol "Kako dekarbonizaciju ubaciti u višu brzinu?" Ivo Čović

foto Ratko Mavar
25. srpanj 2024 17:44