Konferencije i edukacije
StoryEditor

Kolak: Do 2028. nećemo izgraditi ni kilometar novih dalekovoda

28. Svibanj 2024.
Dražen Jakšić, Zsuzsanna Ortutay, Gordan Kolak, Zvonimir Šibalić, Kristian Stipanović i Antonija Kneževićfoto Ratko Mavar

Energetsku tranziciju u Hrvatskoj treba ubrzati, ali pri tome treba uzeti u obzir i kadrovski potencijal te sposobnost administracije da omogući bržu realizaciju nužnih projekata, čulo se na panelu Lideri održive budućnosti. Panel je održan u sklopu Liderove konferencije Energetska budućnost Hrvatske, a pozornost okupljenih posebno je zaokupilo pitanje mogućnosti realizacije ambicioznih planova povećanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije. Naime, osvježeni Nacionalni energetski i klimatski plan koji će uskoro biti predan Europskoj komisiji na odobrenje predviđa da se kapaciteti u sunčevim elektranama učetverostruče na 4000 MW, a u vjetroelektranama bi imali 2000 MW, dva puta više nego sada.

Ako tome pridodamo i 300 MW iz geotermalnih elektrana, jasno je da će to biti iznimno ambiciozno, istaknuo je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.

– Ostvariti to neće biti jednostavno – naglasio je Jakšić dodavši da bi do 2030. trebali povećavati proizvodnju energije za pet TWh godišnje.

image

Dražen Jakšić

foto Ratko Mavar

O realnosti da se to realizira posebno je kritički govorio Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara. Prema njegovim riječima, u pristupu izrade planova nije se vodilo računa o kapacitetu industrije.

– Nije mi jasno tko će to napraviti, tko će to platiti i na kraju te nove kapacitete spojiti na mrežu – tvrdi Kolak.

Naime, iz iskustva kompanije Dalekovod koja je u vlasništvu Končara izrada idejnog rješenja nove trase dalekovoda traži određeno vrijeme. Potom Hrvatski operater prijenosnog sustava treba zatražiti prostorne izmjene, pa slijedi ishođenje lokacijske, a potom i građevinske dozvole.

– Sve to traje barem tri godine. Nakon toga treba ugovoriti izgradnju, što traje još oko godinu i pol – naglasio je Kolak.

– Drugim riječima, prije 2028. u Hrvatskoj neće biti izgrađen nijedan kilometar nove dalekovodne mreže – kaže prvi čovjek Končara. Postavio je i pitanje je li administracija sposobna brzo apsorbirati toliku proceduru.

image

Gordan Kolak

foto Ratko Mavar

Postavlja se i pitanje financiranja. Novac iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost iscurit će 2026. godine. Dokle god se cijena struje određuje administrativno, a ne na tržištu, nitko neće imati interes ulagati u mrežu, smatra Kolak. Europska unije nedavno je krenula u reformu tržišta električne energije koja bi trebala donijeti određene pomake po tom pitanju. Kristian Stipanović, predstavnik tvrtke E.ON Hrvatska, pojasnio je kako reforma ima tri ključne točke. Prva je sigurnost opskrbe potrošača, druga je sigurnost za investitora, a treća je fleksibiliziranje tržišta kroz dinamične tarife. To i potrošaču daje mogućnost da reagira, naglasio je Stipanović.

image

Kristian Stipanović

foto Ratko Mavar

Kad je riječ o sigurnosti opskrbe, Zsuzsanna Ortutay na pitanje moderatorice, novinarke Lidera Antonije Knežević, o mogućnostima povećanja domaće proizvodnje plina, kazala je kako se Hrvatska može pouzdati u Inu po tom pitanju, ali je i naglasila kako ne treba očekivati da će Hrvatska postati plinski samodostatna.

– To i ne treba biti s obzirom na LNG terminal na Krku. Sigurnost opskrbe je dobra – ocijenila je Ortutay.

Što se tiče cijena nafte, dodala je kako se globalna potražnja vratila na predpandemijske razine.

– Kratkoročne prognoze je teško dati, ali ne očekujem scenarij niske cijene nafte – kazala je Ortutay.

image

Zsuzsanna Ortutay

foto Ratko Mavar

Kada je riječ o plinu, Zvonimir Šibalić, savjetnik Uprave Prvog plinarskog društva kazao je kako je 2022. došlo do smanjenja potrošnje kod industrijskih potrošača za približno 10 posto. Lani se nekih pet posto potrošnje oporavilo, dodao je Šibalić što pripisuje mjerama energetske učinkovitosti koju su kompanije provele u uvjetima skupih energenata.

– Ne očekujem u narednim godinama rast potrošnje iznad onih prije krize – naglasio je Šibalić.

image

Zvonimir Šibalić

foto Ratko Mavar

U budućnosti ne treba očekivati poremećaje u opskrbi fosilnim gorivima, dodao je Dražen Jakšić, naglasivši kako je došlo do stabilizacije tržišta.

25. srpanj 2024 19:09