'Kako stvoriti poticajno okruženje za investicije unatoč svim preprekama' bila je tema prvog panela na Lider investu u Murskom Središću. Jedno istraživanje kaže da je u Hrvatskoj poduzetnička klima ograničavajuća, a ne stimulirajuća te da se poduzetnikom u Hrvatskoj postaje iz nužde, a ne iz želje.
Što Hrvatsku čini nepoduzetničkom zemljom, i je li to natječaj kao što je najbrži prst, upitan je Vjeran Vrbanec iz HAMAG-BICRO-a. Vrbanec je na pitanje rekao da takav natječaj zapravo ne postoji te da se radi o natječaju koji se zove trajno otvoreni poziv i da on ima svoje prednosti i nedostatke, ali da i ljudi imaju krivu predodžbu o tom natječaju. Objasnio je kako biti prvi pri prijavi ne znači da će i taj projekt dobiti sredstva, već znači da će samo biti prvi pregledan od strane stručnjaka. A hoće li zadovoljiti i dobiti sredstva nikako ne ovisi o samoj brzini prijave.
90 posto ulaganja EIB-a ide na područje EU
Anton Kovačev, voditelj ureda EIB-a u Hrvatskoj, ukratko je opisao EIB-ov rad u posljednjih 20 godina te je rekao da je tom razdoblju uloženo više od 7 milijardi eura kroz EIB, a ako se doda i EIF, ti se poticaju dižu na 8 milijardi.
- Samo prošle godine je kroz EIB uloženo oko 780 milijuna eura – rekao je Kovačev i dodao kao je EIB u posljednje dvije godine postao prilagodljiviji kada se priča o ulaganjima.
Naime, kako je Kovačev natuknuo, prije je EIB mogao ulagati samo u investicije, a sada se može i u obrtna sredstva, rekonstruiranje duga ako je u cilju ulaganje. Također, rekao je da postoje i ograničenja za iznose koji mogu dati, ali da se radi o donjim ograničenjima.
- Donja granica je 25 milijuna eura dok je u drugim zemljama 50 milijuna, dok oni s još manjim investicijama mogu koristiti EIB-ova sredstva od partnera poput HABOR-a i poslovnih banaka – rekao je Kovačev.
EIB nije samo EU banka, već je EIB i Hrvatska banka jer vlasnik EIB-a nije EU već države članice, dodao je Kovačev i zaključio da 90 posto ulaganja EIB-a ide na područje EU te da je zadnji i najsvježiji projekt financiranje KBC-a Rijeka.
Predsjednik uprave HAMAG-BICRO-a je rekao da je velika navala na programe jer su poduzetnici informirani i žele svoje investicije financirati relativno jeftinim novcem.
- Profilirali smo se kao jedna od važnijih institucija koje mogu pomoći malim, mikro i srednjim poduzetnicima, što su oni i prepoznali – rekao je Vrbanec.
Pozicioniranje u IT-u i auto industriji
Matija Posavec osvrnuo se na samu županiju koja je jedna od vodećih kada se gleda atraktivnost poslovanja. Posavec kaže da su oni maksimalno otvorili svoje institucije prema poduzetnicima koji doslovno mogu doći bilo kada i tražiti informacije od regionalnih uprava.
- Mi ne čekamo dar s neba, odnosno državu. Mi funkcioniramo u našim okvirima i u tome smo uspješni. Prije 20 godina, ovo je bio poljoprivredni kraj i kraj tekstilne industrije, a to danas ne želimo biti. Sada se želimo pozicionirati u IT sektoru i auto industriji - rekao je Posavec.
Dodao je kako je problem birokracije i dalje postojan te je rekao kako se sporo radi. Za primjer je dao NPOO koji postoji već dvije godine, ali da nema projekta.
Za kraj je kazao da u Hrvatskoj nedostaje ekonomski marketing kao i gospodarska diplomacija.
Dražen Srpak se osvrnuo na kvalitetu života u Međimurskoj županiji.
- Uz dobru školu, vrtić, mogućnost bavljenja sportom, kulturne sadržaje i sve ostalo stvara se simbioza faktora koji stvaraju čimbenike za još veći rast kvalitete života - kazao je Srpak i dodao kako se ne smiju zanemariti i razne druge mjere i poticaji za mlade obitelji, djecu, srednjoškolce i studente.
