Za Domaćicu nisu morali napraviti nikakvu kampanju – ona bi se ionako prodavala, a i nakon kampanje #IJaSamDomacica će se prodavati stabilno, istaknula je to Marina Knežević, direktorica marketinga u Krašu, na današnjoj Liderovoj konferenciji Marketing & Sales by Numbers. Znatiželjnim sudionicima konferencije objasnila je ovu tranziciju vrijednosti Kraša iza spomenute kampanje koja je nedavno na društvenim mrežama privukla ogromnu pažnju.
– Naši potrošači su mahom starija populacija, a danas mladi ne stignu sa svim porukama s kojima su bombardirani u digitalnom svijetu stvoriti poveznicu. Svjesni smo da u mlađoj populaciji imamo malo ili nemamo potrošače i konzumente. S ovakvim kampanjama, a pogotovo s onima od zadnjih godinu i pol dana, radimo da vrlo intenzivno promijenimo imidž 'stare', trome, tradicionalne kompanije, u marketinškom smislu. Tražimo načine kako se s pojedinim brendovima se približiti mladima i stvoriti neke odnose – pojasnila je direktorica.
Je li to bilo potrebno za svima nam poznate kekse, Knežević smatra da je jer su vremena takva da su 'neka stara marketinška pravila davno prestala vrijediti'.
– Iz svog iskustva mogu reći da je lakše kad se radi o nekom novom proizvodu jer su očekivanja puno manja. Kad imate određena očekivanja, izazovnije je mijenjati i napraviti nešto drastično suprotno. Nova pravila zahtijevaju da kontinuirano proučavate. I mi kao ljudi evoluiramo s rastom životnog standarda, ali i kao brendovi i kompanije moramo predvidjeti što pokreće potrošača. Sigurno ne isti strahovi i vrijednosti prije 10, 15 ili 20 godina – dodala je Knežević tijekom panel rasprave o inovativnom marketingu koju je vodila novinarka Gordana Gelenčer.
Osim Kraševe Domaćice, još je jedna kampanja za ravnopravnost privukla mnogo pažnje u medijima i na društvenim mrežama, a to je kampanja Nije u redu u uredu agencije Señor. Kako je izjavila Iva Kaligarić, osnivačica i direktorica Señora, njihova je kampanja bila dijelom vezana za osvještavanje, ali krajnji cilj im je bila promjena u društvu. I bila je iznimno uspješna i bez oglašavanja.
– Vidimo da se promjena događa. Dugoročno moramo razgovarati o tim stvarima i mnogi drugi su krenuli u tom smjeru. Kad gledam naše druge inicijative, vidimo da je ove godine hit razgovarati i o mentalnom zdravlju. Napokon je došlo vrijeme da možemo o tome otvoreno razgovarati. Imamo luksuz da radimo inovativne stvari s tržišnim liderima koji nemaju toliko priliku iskakati – rekla je direktorica agencije.
Primjer inovativnog marketinga, koji spaja online kanale s onima offline, jest i hrvatski tehnološki startup Flaster, čiji je suosnivač Luka Glavaš na panelu istaknuo da su taj trend uočili vani i odlučili primijeniti na domaće, ali i na tržište Europske unije gdje ubrzo žele izaći.
– Svi vozači koji voze ride share aute koriste aplikaciju koju smo sami razvili, a koja prikuplja signale i mjerljive podatke. Oni klijentima služe kao složeni izvještaj o vidljivosti i isplativosti njihove investicije. Flasterom klijentima želimo dati više od brojke – vidljivost po satu, danu, povijest kretanja. Isto tako, što je meni najdraže, razvili smo pregled heat mapa vidljivosti. Klijent može vidjeti na kojim im dijelovima grada kampanja postiže najveću vidljivost i možda napraviti neku drugu aktivaciju osim naše – objasnio je Glavaš, dodajući da kroz konverziju s offlinea na online mogu ponovno targetirati potrošače.
Dodao je i da vozači na neki način postaju brend ambasadori, pa prolaze i posebnu edukaciju o brendu koji zastupaju u vozilima. Trenutno su prisutni u Zagrebu, Splitu, Zadru i Rijeci, a interes za ovakvim načinom oglašavanja, kaže Glavaš, je ogroman.
U raspravi o produkciji i komercijalizaciji video sadržaja, pod mentorskom palicom Luke Lajića, izvršnog direktora agencija The Galerija, sugovornici su podijelili svoja iskustva s početaka i pronalaskom sponzora.
Siniša Pašić, glavni producent Podcast inkubatora, priznao je da im je u početku bilo teško pronaći sponzore.
– Krenuli smo iz ničega, nismo imali budžet. Htjeli smo napraviti jedan od prvih podcasta u Hrvatskoj. Prve dvije godine smo u pristupanju sponzorima morali objašnjavati sponzorima što je podcast. Malo po malo, kako smo sve više snimali, gledanost je rasla i ljudi su počeli pričati o tome. Onda su se sponzori počeli javljati nama – rekao je Pašić i dodao da danas svi njihovi sponzori 'više-manje znaju što je Podcast inkubator i kakva se tu publika skuplja'.
Ono što ih je posebno istaknulo jest interakcija s publikom, jer gledatelji vole čuti svoje ime, a Pašić je napomenuo da na Facebooku čak postoji grupa njihovih 'obožavatelja' koja broji 20.000 članova. Osim toga, publika kod njih voli i nagrade, poklone koje najčešće dijele od sponzora.
Matej Lončarić, direktor video odjela 24sata i osnivač Joomboosa, također se osvrnuo na svoje početke u 24sata prije sedam i pol godina.
– Vidjeli smo da su u Zapadnoj Europi popularni kreatori. U Hrvatskoj ih tada nije bilo, morali smo izgraditi influencere u Hrvatskoj, pokazati koja je vrijednost njihovog sadržaja. Fokusiramo se na našu publiku koja prati sadržaj, troši vrijeme s nama i daje nam svoje povjerenje i intimu. Zašto intimu, zato što sadržaj koji radimo gleda na mobilnim uređajima. Zajedno smo u krevetu s našim gledateljem i moramo mu dati najbolji sadržaj – rekao je Lončarić spominjući i planove za širenjem Joomboosa na regiju.
No, bez klijenata koji su ih podržavali od početka, ne bi mogli rasti.
– Naša publika je od početka znala da mi od nečega moramo živjeti. Pitali smo ih koji način oglašavanja im je nenametljiv. Prvi je native oglašavanje u videozapisima gdje korisnici vole da se proizvod koristi u nekoj seriji kao product placement, i to daje na značaju i brendu i toj seriji i formatu. Drugi format je kratka poruka, kada korisniku prikažemo kratku direktnu poruku od sponzora bez okolišanja. Sve ostalo, gdje se radi nešto neautentično i nismo prirodni, to korisnici na digitalu ne vole – pojasnio je Lončarić uz zaključak da ako radite formate promocije, brendu najveću vrijednost donose dugoročne suradnje.
