Pripreme za najuzbudljiviji gospodarski dan u ovoj godini, tradicionalni Liderov skup Dan velikih planova, koji će se 18. rujna održati u Zagrebu u punom su jeku. Važnost ovakvog skupa za čelne ljude domaćeg gospodarstva sve je veća jer izazova s kojima se suočavaju, nažalost, još uvijek ne nedostaje. Naime, iako je inflacija koja je rezultirala snažnim skokom cijena materijala donekle zauzdana, a središnje banke najavljuju pojeftinjenje kapitala, to ne znači da makroekonomsko okruženje nudi ‘mirnu plovidbu‘. Prerađivačka industrija još se oporavlja od poremećaja dobavnih lanaca, a geopolitičkih rizika u svijetu koji prijete destabilizacijom cijelih regija još je više nego prije godinu dana. K tome, nedostatak radne snage više nije akutan, već kronični problem gospodarstva.
U tom kontekstu, Liderov Dan velikih planova zasigurno će, kao i svake godine, pružiti zanimljive osvrte na aktualno gospodarsko stanje te prognoze i predviđanja za iduću godinu iz perspektive čelnih ljudi najvažnijih domaćih kompanija. Makroekonomske prognoze pružit će zanimljivi inozemni ekonomisti, a jedan od njih je Mauro Giorgio Marrano, stariji ekonomist talijanske banke UniCredit za područje srednje i istočne Europe. Marrano će dati pogled na ‘naše‘ područje srednje i istočne Europe u prezentaciji pod nazivom ‘Makroekonomske prognoze za 2025.‘.
U 2025. rast 2,9 posto
Za razliku od zapadnog dijela Europske unije, istočni dio do sada se mogao pohvaliti višim stopama ekonomskog rasta. Prognoze govore da će se taj trend nastaviti. Tako Marrano očekuje da će gospodarstva u EU-SIE (Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) rasti 2,7 posto u 2024. i 2,9 posto u 2025., pri čemu će Hrvatska biti među najboljima sa stopom rasta od 3,2 odnosno 3,3 posto, i uz rast gospodarstava Zapadnog Balkana od oko tri posto. - Privatna potrošnja vjerojatno će ostati najveći pokretač rasta, a privatna ulaganja (uključujući stanogradnju) mogla bi se oporaviti u 2025. dok se kamatne stope smanjuju. Javna ulaganja također će vjerojatno poduprijeti rast u zemljama u kojima vlade uspijevaju privući novac iz EU - ocjenjuje Marrano.
Po njegovom sudu, u toj skupini zemalja, Hrvatska će biti među predvodnicima. - Hrvatska je jedna od najuspješnijih zemalja u privlačenju EU fondova i vjerojatno će biti među najboljima u regiji u pogledu gospodarskog rasta 2025. - kaže UniCreditov ekonomist. Gledano na nešto duže staze, Marrano ističe da u srednjem roku očekuje nastavak ekonomske konvergencije u regiji. - Ulaganja će vjerojatno igrati sve važniju ulogu, međutim, većina zemalja u regiji riskira suočavanje s takozvanom ‘zamkom srednjeg dohotka‘, pri čemu se inovacije i produktivnost ne poboljšavaju dovoljno da bi se te zemlje natjecale s najrazvijenijim zemljama. Osim toga, nepovoljni demografski trendovi vjerojatno će ograničiti doprinos rada rastu, postavljajući prepreku održavanju ekonomske konvergencije sličnim tempom kao u posljednja dva desetljeća. Stoga je, osim uloge izravnih stranih ulaganja i fondova EU-a, rast produktivnosti ključan za poboljšanje izgleda za potencijalni rast regije. Izbjegavanje ovog rizika zahtijeva značajna ulaganja u istraživanje i razvoj te, s tim u vezi, i u obrazovne sustave - smatra Marrano.
Usporavanje inflacije
Osim višeg ekonomskog rasta, države s istoka Europe obilježava i nešto viša stopa inflacije od prosjeka. Marrano pojašnjava kako je nekoliko razloga za to. - Prvo, potražnja potrošača vrši veći pritisak na cijene u srednjoj i istočnoj Europi nego u zapadnoj Europi zbog fiskalnih transfera i brzog rasta plaća. Nadalje, rast plaća također potiče rast troškova, posebno za usluge. Kao treće, udio hrane u potrošačkoj košarici, stavke koja je posljednjih godina doživjela značajan rast cijena, veći je za neke zemlje SIE u odnosu na Zapadnu Europu. Na kraju, djelomično bi moglo biti povezano i s manje učinkovitim tržištima energije u regiji koja su u nekim slučajevima dovela do većeg rasta cijena energije - naglašava ovaj ekonomist.
Prema njegovu sudu, inflacija je značajno usporila u većini zemalja u 2024. i očekuje da će se dodatno umjereno smanjiti u 2025. godini. - Potrošačka potražnja i rast plaća vjerojatno će manje pridonijeti inflaciji sljedeće godine, dok bi više mogle pridonijeti cijene poljoprivrednih proizvoda zbog nedavne suše. Cijene energije su rizik u opadanju, osim u Mađarskoj i Slovačkoj (zbog ovisnosti o energentima iz Rusije) - zaključuje Marrano.
U posljednjih 14 godina Dan velikih planova postao je zaštitnim znakom Liderovih konferencija. Do sada je okupio oko 5300 sudionika i 270 govornika, mahom industrijskih lidera, makroekonomskih stručnjaka te čelnika iz političkog i javnog života. Konferencija je stekla status političko-ekonomskog ‘must be‘ događaja. Svoj status potvrdit će i ove godine programom i izborom govornika, mahom predvodnika raznih industrija u Hrvatskoj, svjetskih makroekonomista, predstavnika javnog sektora i državnih institucija. Od njih ćemo iz prve ruke saznati što poduzetničku scenu i hrvatsko gospodarstvo u cjelini čeka u 2025. godini, kako se suočavaju s postojećim i pripremaju na nadolazeće izazove te kakve su njihove prognoze i predviđanja za iduću godinu.
Ne propustite priliku za druženje s najuspješnijim poduzetnicima, prijavite se na vrijeme za sudjelovanje na 16. Danu velikih planova koji se održava 18. rujna u Kristalnoj dvorani hotela Westin Zagreb.