Jedno od ključnih rizika za poduzetnike, što je otkrila i anketa među sudionicima konferencije Dan velikih planova, problem je manjka radne snage. Najkritičnije je u građevini i turizmu, no većim problemom se pokazalo da ponuda radne snage iz trećih zemalja i onoga što potražuju poduzetnici u Hrvatskoj nisu jednaki.
Stjepan Jagodin, osnivač i direktor agencije za posredovanje Pinoy385, specijalizirane u zapošljavanju filipinskih radnika, istaknuo je tijekom panel-rasprave o upravljanju rizicima da nailaze i na problematiku zakonske regulative, jer je zapošljavanje visokoobrazovanih radnika iz trećih zemalja zbog jezične barijere nemoguće.
– Ako bi se i odlučili na učenje hrvatskog jezika, u tom trenutku Hrvatska bi bila neompetentna jer bi posao mogli obavljati na engleskom jeziku globalno. Nažalost, tu dolazi do barijere i ne mogu pristupiti hrvatskom tržištu rada – naveo je jedan problem Jagodin.
Drugi problem jest, dodao je Jagodin, nemogućnost javnog aparata da dovoljno brzo obradi sve zahtjeve za zapošljavanje stranih radnika koji pristignu. Zbog toga će Pinoy385 morati zaustaviti neke postupke jer, kako je objasnio Jagodin, dovođenje, prilagodba i edukacija stranih radnika traje i mora biti napravljena na vrijeme, odnosno prije sezone kada treba najviše radnika.
Izazovi su prilike
Međutim, problemi donose i prilike, napomenula je Medeja Lončar, direktorica Siemensa Hrvatska, ističući da su nekada ljudi za boljim poslom morali otići u inozemstvo, a danas zahvaljujući digitalnoj tehnologiji mogu mirno raditi iz Hrvatske, Srbije ili Slovenije.
– Mislim da je to prilika za zemlje kao što je Hrvatska, ali moramo razmišljati i o tome kako osnažiti te ljude te u njih investirati. U Siemensu uzimamo mlade ljude s fakulteta, uložimo u njihovu edukaciju, ali jako puno radimo i na usavršavanju postojećih ljudi, i to ne samo inženjera nego i u ostalim procesima u firmi te prekvalifikacijama. To tvrtkama postaje jako bitno – naglasila je Lončar, uz napomenu da je zapošljivost dio strategije održivosti u Siemensu, uz dekarbonizaciju i etiku.
– U ovim nesigurnim vremenima jedino što je sigurno jest da svi moramo non-stop unaprjeđivati sebe, i mi menadžeri – rekla je Lončar.
Osim radne snage, Lončar je dodala da je izazov i održivost cijelog lanca opskrbe, a odgovor na izazov održivosti je, smatra, tehnologija.
Zanemariv udio prodaje e-vozila u Hrvatskoj
I proizvođači automobila sve više vode računa o održivosti, pa tako tvrtke u Emil Frey Grupi, istaknuo je Tomislav Miletić, direktor tvrtki P&C Automobil Import koje posluju u sastavu Emil Frey Grupe. Istaknuo je da su poticaji za električna vozila u Hrvatskoj u jednoj mjeri dobri, ali zaslužuju promjene i prilagodbe. Negativna strana poticaja, napomenuo je Miletić, jest da utječu na zastoje, jer kada se objavi natječaj za poticaje (koji su prošle godine iznosili 70 tisuća kuna, odnosno 10 tisuća eura, a prosječna cijena jednog električnog automobila je 35 tisuća eura), cijela kvota električnih automobila se proda u jedan dan.
– To na strani nas distributera izaziva nervozu i problematično je u smislu planiranja. Ako je jedna industrija zahtjevna, to je distribucija automobila – dodao je Miletić.
U prvih osam mjeseci ove godine u Europskoj uniji udio prodaje električnih vozila bio je 14 posto, dok je u Hrvatskoj taj udio iznosio 2,8 posto, što je, smatra Miletić, zanemarivo.
– To samo pokazuje koliko mi zaostajemo, bez obzira na to što je dvostruko brže rasla prodaja automobila u Hrvatskoj u tom razdoblju u odnosu na EU – rekao je Miletić.
Održivost cijelog lanca
Predrag Milinčić, generalni direktor Marsa Balkans, istaknuo je da se njihova budućnost na ovom tržištu zasniva na ulaganjima u inovacije, marketing i ljude, jer ‘bez ljudi nema niti biznisa‘.
– Izazovi su, ako gledamo samo Balkan, jest to što su nekada Marsovi standardi strožiji nego što su državni. Najveći izazov je kako će države pratiti velike kompanije. Ako imamo sto posto recikliranu ambažalu, a država nas ne prati u tome da se to sortira, skuplja i recisklira, cijeli proces je u problemu. Vjerujem da svijest na Balkanu postoji i krećemo se u dobrom pravcu. Slovenija i Hrvatska su malo ispred, ali i ostale zemlje napreduju – rekao je Milinčić.
Njihov je fokus, dodao je Milinčić, na održivim sirovinama i farmama koje su njihovi dobavljači. Najviše emisija dolazi upravo od tamo, te će zbog toga njihov fokus biti na održivosti cijeloga lanca.
