Konferencije i edukacije
StoryEditor

Momčilović: Umjetna inteligencija otvarat će sve više etičkih pitanja na koja nećemo znati odgovore. Možda bude i prekasno

24. Svibanj 2023.
Darko Tipurić, Vedran Antoljak, Aco Momčilović, Martina Silov i Ksenija Puškarićfoto Ratko Mavar
Pišu: Željka Laslavić i Donatella Pauković

Kako Hrvatska stoji u globalnoj AI areni, koje se sve prilike otvaraju poduzetnicima i koje opasnosti sa sobom nosi primjena umjetne inteligencije, bile su teme okruglog stola Liderove konferencije G.R.I.D., na kojem se razvila zanimljiva međugeneracijska rasprava. Prema riječima Martine Silov, direktorice Udruge CROAI, hrvatska AI scena je trenutno vrlo jaka, a Hrvatska je kao zemlja, s obzirom na broj stanovnika, u Europi jedna od vodećih zemalja i radi čuda.

– Analiza tržišta je pokazala da smo u 2020. imali preko 200 kompanija koje koriste umjetnu inteligenciju, a danas ih je 440, od kojih je preko 130 startupova. Povezani smo sa svim drugim udrugama za umjetnu inteligenciju u Europi i svi znaju za CROAI i njegov doprinos demistifikaciji AI-ja. Pokrećemo i europski AI Forum koji želi povezati zakonodavce i startup osnivače na jednom mjestu – istaknula je Silov, izdvojivši primjer dva jednoroga koja su iz Hrvatske, Rimac Automobile i Infobip te Photomath kao potencijalni treći jednorog čija se vrijednost kao kompanije kreće između 440 i 450 milijuna eura.

image

Martina Silov

foto Ratko Mavar

U raspravi hoće li umjetna inteligencija zamijeniti čovjeka i ‘ukrasti‘ mu radna mjesta, istaknula je svoje mišljenje da AI vidi kao pomoćni alat s kojim će čovječanstvo moći promijeniti način života i koji će se za nas brinuti. Ljudima će se otvoriti prostor da rade nešto sasvim drukčije nego do sada i u tome vidi priliku za daljnji razvoj ljudskih potencijala.

Prema globalnim istraživanjima, u najavi je ukidanje 300 milijuna radnih mjesta, odnosno njih četvrtinu u Europskoj uniji će zamijeniti umjetna inteligencija.

Aco Momčilović, suosnivač Instituta Global Ai Ethics smatra da je tema umjetne inteligencije toliko važna da se svi dionici što prije moraju angažirati oko nje, pogotovo obrazovni sustav.

– Karte još nisu podijeljene, još uvijek se dijele. Ajmo dobro s njima odigrati pa ćemo kroz par godina vidjeti kako Hrvatska u razvoju AI-ja. Imamo ogroman potencijal no ništa se neće dogoditi samo od sebe. Od ovog trenutka moramo preuzeti aktivnu ulogu i educirati i ljude, kompanije i širu javnost, uključiti i državu i neke njene odluke, zakonodavne okvire i strategije – istaknuo je Momčilović.

image

Aco Momčilović

foto Ratko Mavar

Stručnjaci se slažu da tehnički gledano, ChatGPT nije neko tehnički revolucionarno otkriće u razvoju umjetne inteligencije, on danas čini svega jedan posto mogućnosti od onoga što ćemo u budućnosti koristiti no Momčilović smatra da ne treba zanemarivati činjenicu da je tako mali pomak u tehnologiji izazvao veliki korak u percepciji ljudi, njih stotine milijuna, o mogućnostima umjetne inteligencije.

– Važno je da se ljudi redovito educiraju u tom segmentu jer ako ne prate razvoj danas, uskoro će im biti teško  pratiti. U povijesti su tehnologije zamjenjivale ljude. AI će i uništiti i stvoriti neka radna mjesta. Komponenta koja je povijesno drukčija je što ne znamo hoće li se i kada pojaviti vremenska rupa u kojoj ste uništili radna mjesta, a nemate supstituciju.  Onda se javlja društveni problem – istaknuo je Momčilović.

O društvenom utjecaju AI-ja govorio je Darko Tipurić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, naglasivši da u kontekstu zamjenjivosti čovjeka tehnologijom nitko još ne zna kako će ljudski rod živjeti, čime će se baviti hoće li mu to biti dostatno.

– Tko ne prati i nije u AI-ju za par godina neće moći biti prisutan ni konkurentan bilo gdje u svijetu. Bit će izopćen iz normalnih tokova i to će dovesti do društvenog urušavanja. Sa AI-jem ne očekujte evoluciju.  Doći će do devolucije i revolucije – naglasio je Tipurić. Objasnio je i to da  ljudski rod pod određenom propagandom mijenja stavove vrlo jednostavno, ali da će upotreba AI djelovati u ideološkom smislu. Doći će, misli Tipurić, do društvene aberacije i promijene načina na koji promatramo istinu.

image

Darko Tipurić

foto Ratko Mavar

– Iako sam postmodernist, strah me da će svatko imati svoju istinu. Na distopijske opasnosti ne može odgovoriti nikakva regulacija – smatra Tipurić.

No ipak smatra da će AI imati pozitivan efekt na stvaranje novih poslovnih modela, novih usluga i nove genracije poduzetnika.

Kako je rekao  Vedran Antoljak, savjetnik za digitalnu i poslovnu transformaciju iz tvrtke Best Advisory, među studentima je danas svega 20 posto onih koji koriste ChatGPT, dok ostali imaju stav da to nije dobro i ‘da će zamijeniti ljudske poslove‘.

– Imamo priliku, u istoj smo areni kao Peking, New York ili bilo koji svjetski grad kojemu možemo konkurirati sa istim resursima. Na nama je da odlučimo želimo li kroz svakodnevno učiti. Vjerujem da možemo imati još jednoroga u svijetu – rekao je Antoljak, spomenuvši podatak da jedan ChatGPT inženjer godišnje zarađuje 352 tisuća dolara.

image

Vedran Antoljak

foto Ratko Mavar

U Hrvatskoj su, rekao je, poduzetnici sve svjesniji važnosti AI-ja, što se vidi o njihovoj potražnji za konzultantskim uslugama. Tvrtki u Hrvatstkoj koje koriste AI alate je između 20 i 40 posto, dok Momčilovićev podatak na globalnom nivou kaže da je svega 10 posto tvrtki spremno umjetnu inteligenciju.

– Danas kreiramo smjerove budućnosti. Edukacija i zdravstvo će imati najviše investicija u idućih deset godina. Iskoristimo to. Tko će biti spreman i ugraditi sustave strateške agilnosti, taj će pobrati vrhnje – zaključuje Antoljak.  

Momčilović je istaknuo i to da će velike tech kompanije nastaviti izbacivati  AI proizvode bez dovoljno testiranja, kako bi uzele čim veći kolač na tržištu te da se etički kriteriji spuštaju radi ekonomskih razloga.

– S jedne strane stručnjaci koji žele usporiti rast umjetne inteligencije, a s druge je to neizvedivo jer se ne može svim akterima reći da stanu s razvojem dok se Europa ne dogovori oko regulativnog okvira . Tako da će se u budućnosti otvarati  sve više etičkih pitanja, na koja danas ni ne računamo i na koja možda dugo nećemo znati odgovore. Možda i  bude prekrasno – istaknuo je Momčilović.  

Silov razumije strah, ali smatra da regulacija ne može biti opravdanje.

– Moramo biti puno otvoreniji i omogućiti startupovima da se razvijaju u sigurnim okolnostima i testiraju svoje proizvode na globalnom tržištu – rekla je. 

Svi su se sugovornici složili da nema trenutno znanstvenika koji mogu dati sigurna predviđanja utjecaja umjetne na ljudsku inteligenciju. Slažu se da idemo u nepoznatom smjeru, ne znajući kako će se tehnologija brzo razvijati niti kakve će biti društvene posljedice. Ono sa čime se svi slažu je da, tko na vrijeme ne uskoči u vlak, imat će velikih problema, ne samo s konkurentnošću već i samim opstankom.

Nakon panel-rasprave, pozornicu Liderovog foruma zauzeli su Tomislav Hernaus i Matija Marić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te predstavili svoja istraživanja o kreativnosti i inovativnosti na radnom mjestu. O tome su napisali i istoimenu knjigu, a jedna od prvih spoznaja jest da od svih dionika društva – vlada, akademske zajednice, poduzetnika, studenata – najviše inovativnosti u tvrtke dovode upravo – zaposlenici. Upravo zato, istaknuli su Hernaut i Marić, izrazito je važno da su zaposlenici motivirani, s naglaskom na intrinzičnu motivaciju koja potiče kreativnost.

image

Tomislav Hernaus

foto Ratko Mavar

Na pitanje što je važnije, kreativan menadžer ili inovativan zaposlenik, Marić je odgovorio da je win-win situacija ako tvrtka ima oboje, ali nije uvijek dobro da su svi u organizaciji kreativni i inovativni.

– Trebate imati i analitičare, jer heterogenost čini najbolji miks. No menadžeri moraju imati razumijevanja i dati prostora zaposlenicima da razvijaju svoje ideje. Dizajn posla nešto je što svatko može učiniti besplatno. Ne postoji problem materijalnog nagrađivanja, nego nematerijalnog nagrađivanja, kako napraviti posao zanimljivijim, da bi zaposlenik bio zadovoljniji, kreativniji, inovativniji, produktivniji – zaključio je Marić.

image

Matija Marić

foto Ratko Mavar
16. travanj 2024 07:00