Svi su se panelisti konferencije ‘Invest in Novska‘ složili da europska sredstva neće presušiti. Investicije su zapravo zalog za budućnost
Novska je primjer kako bi regionalni razvoj nekog grada mogao izgledati, o čemu se mnogo čulo u uvodnom dijelu današnje konferencije ‘Invest in Novska‘, koju Lider već treću godinu za redom suorganizira s Gradom Novska i Razvojnom agencijom Grada Novske NORA. No panel rasprava ‘Male zajednice, veliki potencijal: Strategije za privlačenje investitora‘ otkrila je kolika su sredstva poduzetnicima u gradovima dostupna te za kakve sve projekte.
– U ovoj smo financijskoj perspektivi osigurali najviše sredstava – preko 25 milijardi eura. Posebni nam je cilj bio da se fokusiramo na lokalne zajednice s razvojnim izazovima, ali i otocima. Prema ukupnim ulaganjima može se vidjeti da najviše sredstava kohezijske politike odlazi na ta područja. Oblik je to decentraliziranih sredstava jer želimo da potrebe svih dođu na razinu EU, što nije uvijek lako – objasnila je Iva Novak, ravnateljica Uprave za strateško planiranje i koordinaciju fondova EU u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Iako joj je bilo teško izdvojiti neku posebnu regiju, smatra da je Novska zaista reprezentativni primjer.
– No, ključno je vidjeti reakcije građana kada oni vide što je napravljeno. Većina toga napravljeno je uz pomoć EU fondova, što je ubrzalo proces jer bi se bez tih fondova za sve što se u Novskoj napravilo trebalo 20 do 30 godina. Ovdje je napravljen najveći iskorak u odnosu na prethodno razdoblje dok u drugim područjima takav iskorak nije vidljiv – dodala je Novak.
Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju Ministarstva gospodarstva, objasnio je kojim alatima Ministarstvo barata za promociju investicija u Hrvatskoj. To su prvenstveno Zakon o poticanju ulaganja, Zakon o poticanju ulaganja u R&D te Zakon o strateškim investicijskim projektima RH. Osim toga, tu su i platforme poput Invest Croatia, kroz koju pozivaju županije i JLS-ove da se prezentiraju.
Međutim, veliki je problem u Hrvatskoj što – nema ljudi. Upravo je zato glavna nadležnost Uprave za upravljanje operativnim programima EU u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike učinkovitost ljudskih potencijala, rekao je ravnatelj Vicko Mardešić.
– Značajna su ulaganja bila od 2014. do 2020., a nastavljaju se i do 2027., međutim, moramo osigurati ljudski kapital, odnosno ljude koji će osigurati da se investicije u konačnici isplate. U proteklom financijskom razdoblju imali smo na raspolaganju 2 milijarde eura (2014.-2020.) investicija u ljude, kojima je fokus prije svega bio na zapošljavanje, obrazovanje, socijalnu uključenost i jačanje kapaciteta civilnog društva. Kroz brojne aktivnosti prošao je velik broj ljudi. Valja istaknuti da kroz sve projekte potičemo prijavitelje da zapošljavaju ranjive skupine na neodređeno vrijeme i da traje i izvan projekta koji se financira iz EU. Činjenica da smo iskoristili sva sredstva i da je kroz programe prošlo milijun ljudi govori dovoljno o uspješnosti tog programa – objasnio je Mardešić.
Govoreći o povratku ljudi iz inozemstva u Hrvatsku, napomenuo je da postoji cijela lepeza aktivnosti koje se moraju ponuditi ljudima – od interneta, vrtića, škola, infrastrukture…
– Mladi ljudi to očekuju od zajednice. Novska ima prednost sigurnosti i manje stresnog načina života, ali morate osigurati cijelu lepezu da privlačite mlade ljude da se vrate. Financijska sigurnost je važna, ali bez infrastrukture nema povratka mladih – naglasio je Mardešić.
Probleme financiranja rješavanja Program Koherentnost i kohezija, vrijedan 5,2 milijarde eura, koji financira projekte koji su bitni za razvoj RH, a naročito za razvoj lokalnih sredina, istaknuo je Dragan Jelić, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU).
– Raspisan je natječaj za prugu Dugo Selo – Novska, tu je i razvoj luka, povezivanje otoka, zdravstvena zaštita, školstvo, kultura, sve što život čini kvalitetnim – naveo je neke od važnih projekata za razvoj hrvatskog gospodarstva ravnatelj SAFU-a.
U pripremi je i novi fond vrijedan 1,6 milijuna eura, za kojega većinu projekata predlažu jedinice lokalnih i regionalnih samouprava.
Segment mikro i malog poduzetništva pokriva Hamag-Bicro, pa su zahtjevi manji, a postupci kreditne analize brži u odnosu na HBOR-ove instrumente za financijski izdašnije projekte, objasnio je Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave Hamag-Bicroa. Zato Hamag-Bicro pokriva apsolutno sve djelatnosti.
– Hrvati su navikli dizati kredite i upoznati smo s načinom financiranja na dug. U tom smislu od svih naših tisuće zahtjeva dvije trećine se odnosi na razne financijske instrumente poput kredita i zajmova, a jedna trećina na grantove. No mnogo su veći pojedinačni iznosi projekata kroz grantove nego kroz kredite ili zajmove – objasnio je Vrbanec.
Dio tih svih sredstava namijenjen je i za zelenu tranziciju, dodao je Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okolišta i energetsku učinkovitost.
– Lokalne uprave, županije, gradovi i općine su predvodnici promjena i razvoja kvalitete života građana. Vlada RH i EU osigurali su značajna sredstva, no navest ću i modernizacijski fond gdje je do 2030. 1,3 milijardi eura osigurano za zelenu tranziciju, najviše za razvoj prometa. Tu je i novi socijalni- klimatski fond gdje će 1,6 milijardi eura biti fokusirano na energetsko siromaštvo stanovništva. Sve je to zamašnjak i za gospodarstvo – poručio je Balen, uz zaključak da prostora za napredak JLS-ova još ima, pogotovo u segmentu odvajanja i gospodarenja otpadom.
Međutim, pitanje je kako će se gradski projekti financirati jednom kada se europska financijska omotnica smanji. Svi su se panelisti složili s time da problema biti neće. Najviše će biti R&D grantova Hamag-Bicroa, a u tome će smjeru ići i fondovi u budućnosti. Također, projekti moraju biti održivi i ne bi trebali više ovisiti o financijama. Mjere aktivne politike zapošljavanja i vaučera za obrazovanje aktivnosti su s kojima će Ministarstvo gospodarstva nastaviti, kako bi se tržište rada prilagodilo novoj generaciji. Investicije su, zapravo, zalog za budućnost.
– Kriva je teza da će europski fondovi presušiti. Koji će im prioriteti biti predmet je pregovora i sigurno ćemo se boriti za te prioritete i njihovu izdašnost za Hrvatsku. Međutim, u prvoj financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. trudili smo se savladati fondove. Od 2021. do 2027. radimo na motiviranju JLS-ova da krenu iskorištavati centralizirane instrumente, odnosno sredstva od preko 168 milijardi eura. No i dalje moramo raditi na kapacitetima – zaključila je Novak.